SKEPTICIMA spram klimatskih promjena, koji kažu da je i ranije bilo vrućih ljeta, možda bi dobro došla informacija da je ovoga ljeta u Zagrebu zabilježen najveći broj ljetnih tropskih noći. Topla ili tropska noć je ona tijekom koje temperatura ne pada ispod 20 stupnjeva Celzijusa. U Dalmaciji su takve noći posebice česte, a izgleda da raste i njihov broj u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode u nevladinoj organizaciji WWF Adria, na Facebooku je izrazila čuđenje nakon preliminarnih podataka DHMZ-a koji pokazuju da je u Zagrebu zabilježen rekordan broj toplih ljetnih noći: "Do sad najveći broj ljetnih tropskih noći u Zagrebu šesnaest, notornog ljeta 2003. godine. Ovo ljeto trideset. Trideset!" 

"2019. godine bilo ih je 15, a ove godine - duplo!"

Za Index je objasnila što ju je točno iznenadilo kada je vidjela nove podatke.

"Službeni podaci o temperaturama i oborinama ovoga ljeta još se obrađuju i sigurna sam da će biti mnogo parametara koji će potvrditi da je i ovo ljeto bilo rekordno. Većina nas i ne treba podatke da zna da je bilo mučno. Preliminarna analiza najviših i najnižih temperatura za tri ljetna mjeseca za Zagreb pokazuje rekordne maksimalne temperature za cijelo ljeto", kazala je Mazzocco Drvar.

"Međutim, još su ekstremniji bili noćni uvjeti. Noćne temperature bile su rekordne i u srpnju i u kolovozu pri čemu smo imali ukupno 30 noći u kojima je temperatura tijekom cijele noći zadržavala na i iznad 20 stupnjeva. S obzirom na galopirajuće klimatske promjene i prognoze još od proljetos koje su nas upozoravale što nas čeka, ništa od ovoga meni nije novost", dodala je.

"Međutim, ono što je mene zapravo iznenadilo i potaknulo da to objavim na Faceu je ogromna razlika u odnosu na protekla ljeta. Rekord koji je sad srušen je onaj iz 2003. godine kad smo imali 16 takvih takozvanih tropskih noći. 2019. godine bilo ih je 15, a ove godine - duplo!", navodi meteorologinja.

Urbani toplinski otok

Tropske noći mnogima ne padaju baš lagano, posebice kada vrućina više dana zaredom otežava spavanje. Onima koji žive u gradovima je još teže zbog fenomena zvanog "urbani toplinski otok", prilikom kojeg su stanovnici urbanih područja izloženi višim temperaturama zraka u odnosu na stanovnike ruralnih. 

Gledano po broju dana, trajanje toplinskih valova u europskim gradovima dvostruko je dulje nego u ruralnim područjima koja ih okružuju. Na to utječu nedostatak zelenih površina, promet, industrija, sporije strujanje zraka i drugi faktori.

Dodatno, zgrade i asfalt na cestama tijekom noći isijavaju toplinu te u urbanim sredinama često po noći bude i toplije nego što pokazuju službena mjerenja jer su meteorološke postaje smještene iznad otvorenih livada.