NA POMOLU je gašenje jedne od najvažnijih kompanija u nacionalnom gospodarstvu. Najavljeni prestanak proizvodnje Tvornice željezničkih vozila "Gredelj" od lipnja ove godine više je od ukidanja simbola industrije i prekida s tradicijom od 130 godina neprekidnog rada tvrtke ključne za obnovu i održavanje Hrvatskih željeznica.

Kraj "Gredelja" pokazatelj je da Hrvatska gubi stratešku kompaniju koju je privatizacija odvela u stečaj da bi je kasnije kupila slovačka megatvrtka "Tatravagonka" koja slične pogone ima u nekoliko europskih država.

Galerija

Povijet tvornice isprepletena s poviješću Zagreba

Povijest Tvornice željezničkih vozila "Gredelj" isprepletena je s poviješću Zagreba i njegovim industrijskim i urbanističkim razvojem. "Gredelj" je prije petnaestak godina odselio sa svoje povijesne lokacije pored Glavnog kolodvora Zagreb u Vukomerec, ali je ta lokacija ostala u kolektivnom sjećanju kao njegovo sjedište.

"Nakon otvaranja Zagreb Državnog kolodvora 1892., neposredno uz njega, s njegove južne strane 1894. otvorena je tvornica za održavanje, popravak i izgradnju željezničkih vozila Mađarskih kraljevskih željeznica (MAV), kojoj je prethodila manja servisna radionica otvorena zajedno s Kolodvorom. Ova tvornica višestruko je značajna", govori za Index Josip Kajinić, kustos Hrvatskog željezničkog muzeja.

"S jedne strane smještena je na otprilike pola puta između Budimpešte i Rijeke te je bila na optimalnoj lokaciji za potrebe održavanja i izgradnje željezničkih vozila, dok je s druge strane bila zamašnjak drugog vala industrijalizacije Zagreba, uz koji se upravo veže željeznica", navodi naš sugovornik.

"Prvi val bio je vezan uz pogone pokrenute uz Zagreb Južni - danas Zapadni kolodvor, a ovaj drugi uz tvornicu MAV-a, nakon 1959. poznatu pod nazivom Janko Gredelj. U neposrednoj blizini razvili su se i drugi pogoni, primjerice Paromlin, zatim drvna industrija između današnje Strojarske i Držićeve, koja je proizvodila predmete potrebne kako tvornici željezničkih vozila, tako i za druge potrebe," objašnjava Kajinić.

Goran Arčabić, kustos Muzeja grada Zagreba koji se specijalizirao za industrijsku povijest glavnog grada, dodaje kako je tadašnji željeznički pogon bio u blizini drugih značajnih tvornica koje su predstavljale zamašnjak zagrebačke industrije početkom dvadesetog stoljeća.

"Uz sjevernu stranu ulice koja je paralelno s prugom tekla od zgrade Državnog kolodvora u smjeru istoka Baroševom, od kraja 1920-ih Branimirovom ulicom, nalazio se blok proizvodnih građevina i skladišta tvornice pisaćeg pribora Edmund Moster i drug, konditorske industrije Union i drvne industrije Filipa Deutscha sinovi. Jugoistočno od zgrade Državnog kolodvora podignut je sklop radionica za popravak lokomotiva i vagona Ugarskih državnih željeznica (1894.), jedno od najvećih industrijskih postrojenja u Zagrebu. Locirano je u blizini Zagrebačkog paromlina (1863.), koji je nakon požara 1906. iznova izgrađen," kaže za Index Arčabić.

Razvoj i utjecaj na gradsku okolinu

Zagrepčani pamte da su na tim lokacijama proizvodile tekstilna tvornica "Nada Dimić" i "Kraš" - po kojem je još osamdesetih godina čitav kvart mirisao po čokoladi.

Kustos Hrvatskog željezničkog muzeja o tome kaže: "Sa sjeverne strane nadovezali su se pogoni Nade Dimić, Uljare i drugih. S tvornicom su se gradska naselja počela širiti južno od željezničke pruge te je izniklo naselje Trnje, poznato kao radničko, u kojem je od početka velika većina stanovnika bila zaposlena u tvornici MAV-a. Nakon Prvog svjetskog rata tvornica je došla pod upravu Jugoslavenskih državnih željeznica (JDŽ), na samom početku kao njezina glavna tvornica."

Tvornica je započela s radom s dvjestotinjak radnika, da bi s vremenom taj broj porastao na više od 2.500 u 1938. godini, čime je bila jedna od najvećih tvornica u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji.

Na vrhuncu zapošljavali oko 5.000 ljudi

Gredelj je svoj vrhunac doživio osamdesetih godina, kada je u postrojenjima na više lokacija zapošljavao oko 5.000 radnika.

"Tvornica je imala veći broj hala različitih namjena, za različite faze izrade i obnove željezničkih vozila, veliku alatnicu, skladišta, strojarnicu, specijalizirane radionice za pojedine vrste radova, veliku kovačnicu i sl. Tijekom povijesti u njoj su proizvedena brojna željeznička vozila te još mnogo više njih obnovljeno i modernizirano," naglašava Josip Kajinić.

"Od svih koji su u njoj proizvedeni možda je najraritetniji primjer proizvodnje prvog dizel-električnog vlaka u Europi 1961., kao prototipa, koji je 1963. počeo s redovitom vožnjom vlakova na relaciji Zagreb - Beograd, prije njezine elektrifikacije 1970. Vlak je vozio pod serijskom oznakom JŽ 611. S vremenom se tvornica modernizirala te je proširila svoje pogone. Tako je 1967. u Vukomercu izgrađen potpuno nov pogon u koji je cjelokupna proizvodnja preseljena 2010", dodaje Kajinić.

Budućnost lokacije "starog Gredelja"

Tvornica željezničkih vozila dobila je 1959. godine ime po narodnom heroju Janku Gredelju koji je 1941. stradao u sukobu s ustašama kao ilegalac u okupiranom Zagrebu. Gredelj je bio radnik u toj tvornici.

Nakon preseljenja u Vukomerec 2010. godine, prostor je došao u posjed Grada Zagreba iako ga još koriste pogon za Održavanje vagona, Hrvatski željeznički muzej osnovan 1991. godine te HŽ Infrastrukturu d.o.o. koji su smješteni na rubovima nekadašnje tvornice.

Pojedini objekti su pod konzervatorskom zaštitom, dok simbol "Gredelja" - vodotoranj uz Strojarsku ulicu - još postoji kao simbol napuštene industrije.

Zagrebačka gradska vlast objavila je krajem 2025. kako se na području napuštene tvornice u Branimirovoj ulici planira izgradnja novog autobusnog kolodvora.

Ruglo u centru Zagreba

U prostorno-planskim dokumentima Zagreba stoji da je to područje namijenjeno za razvoj mješovite namjene, uključujući i važne prometne terminale. Cijeli prostor obuhvaća 43 hektara i posljednjim izmjenama Generalnog urbanističkog plana objedinjeno je u jedan projekt za koji treba donijeti urbanistički plan.

Grad Zagreb planira, uz novi autobusni kolodvor, i prostore javne, kulturne, poslovne i stambene namjene. Postoje i planovi za bolje povezivanje s Trnjem te niveliranje željezničke pruge.

Za "stari Gredelj" - postojeće ruglo u središtu Zagreba - očito postoje planovi za preuređenje. Hoće li od goleme tvornice u Vukomercu nakon odluke vlasnika ostati samo uspomene, ne zna se.

"Tvornica Gredelj ostavila je neizbrisiv trag u industrijalizaciji te u društvenom i gospodarskom razvoju grada Zagreba, ali i cijele Hrvatske," zaključuje Josip Kajinić iz Hrvatskog željezničkog muzeja.