POSLJEDNJIH dana u Hrvatskoj je sve više prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama. Brojke potvrđuju da je stanje ove godine iznimno loše, a svibanj, čini se, posebno prednjači. Iako za taj mjesec još nema službenih podataka, jasno je da se radi o crnom mjesecu na hrvatskim prometnicama. Prema izvještajima policije, u svibnju je na hrvatskim cestama poginulo više od 20 ljudi.

Jako velik broj nesreća

>>Teška nesreća na A3, poginule dvije osobe. Auto potpuno smrskan

U trenutku pisanja ovog teksta u petak popodne došlo je do teške prometne nesreće na autocesti A3. Između čvora Okučani i Novska dogodila se prometna nesreća u kojoj su sudjelovali teretno i osobno vozilo, a kojoj su poginule dvije osobe.. Još je jedna osoba zadobila ozljede te je vozilom hitne pomoći prevezena u bolnicu u Novu Gradišku. Automobil je u sudaru s kamionom potpuno smrskan. Dan prije objave ovog teksta, jučer, na prometnicama je poginulo čak pet ljudi.

Prometne sa smrtnim posljedicama kod Bibinja, Osijeka, u Međimurju...

>>Sudar auta i motora kod Bibinja, jedna osoba poginula

>>Teška nesreća kod Osijeka, poginuo vozač auta

>>Teška prometna nesreća na Krku, poginuo motociklist

Samo u zadnjih desetak dana izvještavali smo o popriličnom broju nesreća sa smrtno stradalim osobama. Jedna osoba poginula je 30. svibnja na magistrali u Bibinju, isti dan na Krku je smrtno stradao motociklist, a u Osijeku vozač automobila. 

>>Jedna osoba poginula u sinoćnjoj teškoj prometnoj nesreći u Međimurju

>>Motociklist sletio s ceste u Splitu. Nisu ga uspjeli reanimirati

Samo dva dana prije dogodila se teška prometna nesreća kod Murskog Središća. Jedan je muškarac poginuo na licu mjesta, a dvije osobe prevezene su u čakovečku bolnicu. Dan prije toga u Splitu je smrtno stradao motociklist sletjevši s kolnika. Dolaskom hitne medicinske pomoći i nakon reanimacije utvrđena je smrt vozača. 

Više stradalih u Primorsko-goranskoj županiji

>>Teška prometna nesreća u Čavlima, poginuo 32-godišnjak

U mjestu Čavli, u Primorsko-goranskoj županiji, do teške prometne nesreće došlo je 26. svibnja, a u njoj je život izgubio 32-godišnji strani državljanin. Dan prije toga, u istoj županiji, u prometnoj nesreći u mjestu Brod Moravice smrtno je stradala 66-godišnja hrvatska državljanka, koja je izgubila nadzor nad vozilom te udarila u ivičnjak i zid obiteljske kuće.

>>U teškoj prometnoj nesreći na Krku poginuo motociklist

U istoj županiji tri dana prije toga, na području Krka, smrtno je stradao 42-godišnji vozač motocikla. Riječ je o državljaninu Sjeverne Makedonije koji je motociklom u zavoju nepropisno pretjecao automobil. Ranije ovog mjeseca u Krku je smrtno stradao i 54-godišnjak. To su tri prometne nesreće sa smrtnim posljedicama samo na Krku.

Poginuo i mladi pješak

>>Detalji nesreće u Zagrebu: 21-godišnjak prelazio zebru dok je bilo crveno pa poginuo

Ovog mjeseca u Zagrebu je smrtno stradao i pješak. Radi se o 21-godišnjaku koji je prelazio kolnik Selske ceste preko obilježenog pješačkog prijelaza dok je na semaforu za pješake bilo upaljeno crveno svjetlo. Tada je na njega naletio osobni automobil zagrebačkih registarskih oznaka kojim je upravljao 20-godišnji vozač.

Svibanj će se pamtiti i po tragediji u Dugom Selu

Kako smo spomenuli, nabrojali smo prometne nesreće sa smrtnim posljedicama samo u zadnjih nekoliko dana. Treba napomenuti da je u svibnju zabilježena i tragedija u kojoj su smrtno stradale četiri osobe na cesti Split - Sinj u Brnazama. Radilo se o migrantima. Nesreća se dogodila kad je vozilo u kojem je bilo devetero ljudi tijekom policijske potjere sletjelo s ceste i udarilo u zid.

>>Uhićen vozač kamiona koji je pregazio djevojčicu u Dugom Selu, u pritvoru je

Osim toga, ovog mjeseca došlo je i do prometne nesreće u Dugom Selu, u kojoj je smrtno stradala 8-godišnja djevojčica koja je išla kući iz škole. Na nju je naletio kamion. Ova prometna nesreća izazvala je puno pozornosti u hrvatskoj javnosti.

Evo što kaže statistika

Provjerili smo što kaže statistika Ministarstva unutarnjih poslova.

Prema statistici Ministarstva unutarnjih poslova, ove godine u prva četiri mjeseca bilježi se više prometnih nesreća nego prošle godine u istom razdoblju. Tako je ove godine ukupno bilo 10.6 posto nesreća više nego prošle. Čak je 18.2 posto više prometnih nesreća s teško ozlijeđenim osobama. U svakoj županiji osim Varaždinske i Primorsko-goranske bilježi se porast prometnih nesreća.

Što se tiče smrtno stradalih osoba, ove ih je godine 65, dok je prošle godine u prva četiri mjeseca život u prometu izgubilo 58 ljudi. To je povećanje od 12.1 posto. Kad je riječ o teško ozlijeđenima, bilježi se povećanje od značajnih 21.7 posto.

Hrvatska treća najgora u EU

U usporedbi s Europskom unijom, prema podacima Eurostata, Hrvatska stoji jako loše. Po broju  poginulih na milijun stanovnika prednjači Rumunjska s njih 86, slijedi Bugarska sa 78 mrtvih, dok je  Hrvatska na trećem mjestu sa 71 smrtno stradalom osobom na milijun stanovnika. To je puno više od prosjeka EU, koji iznosi 46 smrtno stradalih osoba na milijun stanovnika.

Husinec: U proljeće dolazi do porasta prometnih nesreća

Popričali smo s prometnim stručnjakom Goranom Husinecom, sudskim vještakom za cestovni promet.

"Svake godine u proljeće dolazi do porasta broja prometnih nesreća. Dolazi toplije vrijeme, sve je više ovih skupina koje su najmanje zaštićene. To su motoristi, biciklisti, romobilisti. Velika je fluktuacija pješaka. I oni se kad je lijepo vrijeme više kreću po cesti.

Mi iz godine u godinu imamo sve veći promet, sve veći broj ljudi po cestama. I još jedan detalj je tu bitan koji se sve više počinje pokazivati, a to je kriza. Vozni park je sve stariji i sve teže se održavaju vozila. Neimaština je i zbog toga također dolazi do povećanja broja nesreća", rekao je Husinec.

"Kad smo takvi u svemu, logično je da i u sigurnosti prometa budemo među najgorima"

Kaže da je teško prevenirati nesreće.

"Vrlo je lako prevenirati kad se imaju sredstva, postoji novac koji se ulaže u prevenciju, održavanje cesta itd. Očito se ne može više nego što je standard, zato je jedina prevencija da svatko krene od sebe, da budemo pažljivi. Za sve drugo potrebna su sredstva kojih nema", govori.

Ističe da su najveći uzroci prometnih nesreća alkohol i brza vožnja.

"Mi statistički stojimo jako loše u usporedbi s Europskom unijom. Ali moramo znati da smo jedna od najsiromašnijih zemalja u EU, takvi smo u obrazovanju ili nečemu drugome pa je logično da budemo i u sigurnosti prometa. Kad nemate za obrazovanje, logično je da nemate ni za sigurnost prometa.

Zato mislim da čak sve to skupa nije tako loše. Statistički jest porazno, ali ako uzmemo u obzir spomenute okolnosti, kao i činjenicu da je izraženo povećanje prometa, nije neuobičajeno da se linearno povećava i broj nesreća", objasnio je Husinec.

Dadić: Cijeli promet kod nas je nekonzistentno uređen

Prof. dr. sc. Ivan Dadić, prometni stručnjak, kaže da je u Hrvatskoj promet generalno nekonzistentan.

"Jako je to nekonzistentno razvijeno. Željeznica je zapuštena, autoceste su daleko od gradova, javni gradski prijevoz nije uređen... Kad je tako u toliko faktora, ne iznenađuje ni toliko prometnih nesreća. Tu se puno ljudi poziva na policiju, ali ne može ona riješiti problem.

Ona i kad rješava promet, rješava ga kroz kažnjavanje čovjeka, vozača. Ali rekao bih da je jedna trećina prometnih nesreća na vozaču, a drugo se odnosi na prometnicu i vozilo. Oni se malo kad ispituju", rekao je.

Kaže da policija često strogo kažnjava i tzv. umjerene prekršitelje, dok one koji opetovano voze brzo ili alkoholizirani ne uoči dok ne bude prekasno. Pitali smo ga više o kvaliteti prometnica, a kaže da se tek u zadnje vrijeme radi na sanaciji opasnih mjesta.

"Na pet posto jedne prometnice događa se većina nesreća, recimo oko 80 posto nesreća. Treba detektirati tih pet posto i osmisliti rješenje. Čini mi se da se tome pristupa tek u zadnje vrijeme. Problemi su i kad napravimo novu cestu, kao što je to bilo s obilaznicom Vodice, gdje je bio velik broj nesreća sa smrtnim posljedicama", rekao je.

Zaključuje da je cilj u prevenciji, i to od predškolskog do fakultetskog obrazovanja, kako bi se što više upozoravalo na važnost sigurnosti u prometu.