EGZODUS tisuća Armenaca iz Nagorno-Karabaha nastavlja se i danas, gotovo tjedan dana nakon munjevite invazije Azerbajdžana na ovu kavkasku enklavu pretežno naseljenu Armencima, a za danas je u Bruxellesu zakazan sastanak predstavnika dviju strana.

U ponedjeljak navečer separatističke vlasti su također izvijestile o eksploziji skladišta goriva te su zatražile hitnu pomoć izvana za suočavanje s ovom katastrofom.

U eksploziji najmanje 20 poginulih i preko 200 ozlijeđenih

Prema najnovijim informacijama, u eksploziji je poginulo najmanje 20 ljudi. Više od 200 je ozlijeđeno. 

"Broj ozlijeđenih nakon eksplozije skladišta goriva premašuje 200. Većina je u teškom ili vrlo teškom stanju", rekao je na društvenim mrežama časnik za ljudska prava samoproglašene republike Gegham Stepanjan.

Tisuće stanovnika Nagorno-Karabaha već su se sklonile u Armeniju unatoč obećanju Azerbajdžana, koje je u ponedjeljak ponovio njegov predsjednik Ilham Aliev, da će prava Armenaca koji ostanu u ovoj enklavi koju je osvojila njegova vojska biti "zajamčena".

Aliev je u ponedjeljak razgovarao sa svojim turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom, ključnim igračem u regiji, samo nekoliko dana nakon munjevite pobjede azerbajdžanskih vojnika protiv snaga samoproglašene republike Nagorno-Karabaha, regije naseljene uglavnom Armencima koju je u Azerbajdžan 1921. pridružila sovjetska vlast.

Europska unija trebala bi u utorak u Bruxellesu primiti visoke predstavnike Armenije i Azerbajdžana. Dvije bivše sovjetske republike vojno su se sukobile od 1988. do 1994. (30.000 mrtvih) i u jesen 2020. (6500 mrtvih). Broj poginulih u prošlotjednoj munjevitoj invaziji iznosi 200, objavila je armenska strana.

Sastankom u Bruxellesu predsjedat će Simon Mordue, glavni diplomatski savjetnik predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela. Azerbajdžan i Armeniju, kao i Francusku i Njemačku, predstavljat će njihovi savjetnici za nacionalnu sigurnost. Sudjelovat će i posebni predstavnik EU za Južni Kavkaz, estonski diplomat Toivo Klaar.

Armenski premijer Nikol Pašinjan i azerbajdžanski predsjednik sastat će se 5. listopada u Granadi, u Španjolskoj, uz sudjelovanje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, njemačkog kancelara Olafa Scholza i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, na sastanku koji je dugo planiran i nije otkazan.

Nastavak priljeva izbjeglica 

U međuvremenu se nastavlja priljev izbjeglica iz Nagorno-Karabaha na armensko tlo uz velike prometne gužve na jedinoj cesti koja povezuje njezin "glavni grad" Stepanakert s Armenijom.
Azerbajdžan se obvezao pobunjenicima koji predaju oružje dopustiti odlazak u Armeniju.

Uz nemir i tjeskobu koja vlada među stanovnicima regije, humanitarna situacija ostaje vrlo napeta.

Više od 6500 ljudi od nedjelje navečer do sada je prešlo u Armeniju iz enklave koja je dom većini od oko 120.000 etničkih Armenaca. Otišli su nakon što je vlada u Erevanu objavila planove za preseljenje onih koji su zbog borbi ostali bez domova. Prošlog je tjedna premijer Nikol Pašinjan objavio da se njegova zemlja od 2.9 milijuna stanovnika sprema primiti 40.000 izbjeglica.

Armenski premijer upozorio je da je etničko čišćenje "u tijeku" u regiji.

Azerbajdžan je sa svoje strane rekao da želi reintegrirati etničke Armence kao "ravnopravne građane".

Rusija, koja je prije tri godine nakon kratke ofenzive Azerbajdžana na tom teritoriju rasporedila mirovne snage, u ponedjeljak je odlučno odbacila kritike armenskog premijera Pašinjana, koji ju je optužio da je napustila svog saveznika i da nije obavljala svoju zadaću jamca mira.