VELIKA BRITANIJA je u prosincu zabilježila neočekivano velik višak smrtnosti, najveći od početka pandemijske 2021., upozorili su nedavno neki stručnjaci i mediji, ali i brojni antivakseri.

Isti podaci, suprotna tumačenja

Tumačenja ovih podataka su bitno različita. Antivakseri, kako britanski, tako i hrvatski, pokušali su višak smrtnosti iskoristiti za difamaciju cjepiva protiv covida-19.

S druge strane, britanski stručnjaci tvrde da višak nije tako dramatičan kako se čini na prvi pogled te da je problem u covidu i u očekivanom pritisku na bolnice u sezoni respiratornih bolesti u kombinaciji s ozbiljnim problemima u britanskom zdravstvenom sustavu uzrokovanim rezovima u financiranju i manjkom zdravstvenog kadra zbog Brexita.

Tvrdnje antivaksera su besmislice

Osvrnimo se za početak nakratko na teze antivaksera. Alex Berenson, bivši novinar New York Timesa kojeg su brojni stručnjaci prepoznali kao jednog od istaknutijih svjetskih relativizatora pandemije covida, epidemioloških mjera i cjepiva, na Twitteru je 18. siječnja napisao sljedeće:

"Nedavni podaci o smrtnosti u Velikoj Britaniji i podaci EuroMOMO-a su zastrašujući. U posljednjih nekoliko tjedana smrtnost je porasla više nego u bilo kojem trenutku od početka 2021."

Podsjetimo, višak smrtnosti termin je koji se koristi za broj smrtnih slučajeva tijekom određenog razdoblja (tjedna, mjeseca ili godine) iznad uobičajenog, očekivanog broja u normalnim uvjetima. Takav višak može biti posljedica nekih posebnih okolnosti kao što su epidemije zaraznih bolesti ili ratovi.  

Kako pokazuje donji grafikon stranice Our World in Data, koji uspoređuje viškove smrtnosti u pandemiji u odnosu na prosječan broj umrlih u istim razdobljima od 2015. do 2019., Berensonov status na Twitteru samo je naizgled istinit. Naime, od 2020. do danas u pandemiji je bilo puno većih viškova smrtnosti.

U nastavku threada Berenson tvrdi da takav višak smrtnosti nije očekivan jer su mnogi stariji i bolesni umrli već tijekom ranijih valova covida, što podrazumijeva da bi se ove godine trebao bilježiti manji višak smrtnosti od prosjeka jer se bazen starijih i bolesnih smanjio. Nadalje, ističe kako se višak ne može objasniti ni vremenskim prilikama jer je ova zima vrlo blaga.

Konačno krivnju pokušava svaliti na mRNA cjepiva:

"Već znamo da ova cjepiva uzrokuju dugoročne promjene imunološkog sustava na način koji nitko nije predvidio. Ono što ne znamo jest što te promjene mogu značiti. Moramo to doznati umjesto da se pretvaramo da se ne događaju..."

Za razliku od prve tvrdnje, ova nije ni naizgled istinita, već je čista antivakserska besmislica. Naime, postoje mnoge druge zemlje, poput Španjolske, Italije i Francuske, u kojima je cijepljen sličan ili čak veći udio stanovništva, a ne bilježe nikakvo povećanje viška smrtnosti ili čak bilježe pad (grafikon dolje). Posebno je besmisleno okrivljavanje mRNA cjepiva jer je Velika Britanija imala manji udio tih cjepiva od drugih zemalja EU s obzirom na to da je u početku kampanje cijepljenja koristila britansko cjepivo Astra Zeneca.

Osim toga, kada bi za višak smrtnosti bila kriva cjepiva, sav neobjašnjen višak trebao bi dolaziti od cijepljenih, a nikakav od necijepljenih, za što ne postoje baš nikakvi dokazi.

Nadalje, kako smo ranije naveli, cjepiva su, zajedno s prebolijevanjem i dominacijom manje opasne, ali zaraznije varijante omikron, očito posvuda, uključujući i Veliku Britaniju, u ovoj zimskoj sezoni smanjila višak smrti zabilježen u ranijim valovima pandemije. Naime, krajem prosinca 2022. višak smrtnosti u Velikoj Britaniji se na vrhuncu kretao oko 26%, dok je za ranijih valova 10. siječnja 2021. iznosio 45%, a u travnju 2020. čak 108%.

Konačno, najnoviji podaci EuroMOMO-a, agencije koja prati smrtnost u Europi, pokazuju da je višak smrtnosti početkom 2023. u Velikoj Britaniji čak pao ispod prosjeka (graf dolje). Dakle, očito je da su cjepiva mogla samo koristiti, a ne štetiti. Da stvarno štete, povećani višak smrtnosti nastavio bi se kontinuirano bilježiti.

Singapurska studija: Višak smrtnosti je posljedica covida

No Berenson u svom threadu na Twitteru tvrdi da se velik višak smrtnosti u Velikoj Britaniji, zabilježen krajem 2022. (karta dolje), nekako mora moći objasniti čak i ako počne padati.

Ovdje treba imati na umu da se i u nekim drugim solidno procijepljenim zemljama ove godine bilježio višak smrtnosti veći od pretpandemijskog prosjeka. Jedna od takvih je Singapur. Međutim, ministarstvo zdravstva ondje je provelo istraživanje koje je pokazalo da među stanovnicima koji nisu nedavno bili zaraženi covidom-19 nije pronađen nikakav višak smrtnosti.

Drugim riječima, sav višak smrtnosti u Singapuru može se pripisati posljedicama covida ili nedavno preboljelog covida.

Podsjetimo, brojna istraživanja pokazala su da prebolijevanje covida povećava rizik od raznih bolesti čak i kod zdravih osoba. Primjerice, istraživanje provedeno u Švedskoj, objavljeno u uglednom časopisu British Medical Journal, otkrilo je povećan rizik za duboku vensku trombozu (krvni ugrušak u nozi) do tri mjeseca nakon infekcije covidom-19, za plućnu emboliju (krvni ugrušak u plućima) do šest mjeseci i za krvarenje do dva mjeseca.

Prebolijevanje covida slabi organizam

Osim toga, prebolijevanje covida slabi organizam tako što ga čini manje sposobnim da se nosi s postojećim bolestima te će, primjerice, ista kardiovaskularna bolest iste težine lakše ubiti nekoga tko je prebolio covid, naročito teži oblik, nego nekoga tko nije.

Štoviše, njemački ministar zdravstva Karl Lauterbach upozorio je prošli vikend da posljedice višestrukih infekcija koronavirusom mogu uzrokovati kronične, neizlječive bolesti.

"Studije sada vrlo jasno pokazuju da se oboljeli često moraju nositi s imunološkim nedostatkom koji se više ne može izliječiti. To može biti čimbenik rizika za razvoj kroničnih bolesti, od kardiovaskularnih problema do demencije", upozorio je Lauterbach.

Ista stvar koja je otkrivena u Singapuru morala bi vrijediti i za Veliku Britaniju iako u njoj za sada nije provedeno istraživanje koje bi to potvrdilo.

Višak smrtnosti od omikrona

Kako smo već naveli, omikron je manje ubojit od ranijih varijanti covida-19. Trenutno se još uvijek vode istraživanja i polemike oko toga kolika mu je stopa smrtnosti od infekcije (IFR - infection fatality rate, odnosno postotak ljudi zaraženih bolešću za koje se očekuje da će umrijeti) u odnosu na gripu. No tu treba podsjetiti da opasnost određene zarazne bolesti nije samo u stopi smrtnosti već i u njezinoj zaraznosti.

Primjerice, ospice nemaju naročito visok IFR, osobito u razvijenim zemljama (0,1%), a ipak su opasna bolest jer su iznimno zarazne. Naime, visoka zaraznost podrazumijeva da će mnogi oboljeti pa će virus i uz nizak IFR uzrokovati mnogo smrti. A utvrđeno je da su nove inačice virusa SARS-CoV-2 mnogo zaraznije od gripe.

U prilog navedenom govori činjenica da omikron još uvijek u svijetu odnosi više života nego sezonska gripa. Za ilustraciju, u Hrvatskoj je u najgorim godinama sezonska gripa odnosila oko 100 života. Omikron je toliko života u Hrvatskoj posljednjih tjedana odnosio u 10-ak dana.

Podaci za Hrvatsku pokazuju (grafikon dolje) da je broj umrlih od omikrona posljednjih tjedana u prosjeku bio oko 10 dnevno, dok je od sezonske gripe do sada u cijeloj ovoj sezoni potvrđeno umrlo samo troje ljudi.

Osim toga, kako smo već naveli, studije su pokazale da je covid multisistemska bolest, što znači da će mnogi ljudi koji imaju određene podliježuće bolesti umrijeti kada se zaraze a da pritom ne mora nužno biti zabilježeno da su umrli od covida.

Zbog svega toga za očekivati je da će višak smrtnosti u sezoni u kojoj dominira covid, makar i manje ubojita varijanta omikron, biti veći od pretpandemijskog prosjeka.

Tu treba istaknuti da su se Britanci u posljednjih godinu dana gotovo potpuno prestali cijepiti tako da je imunitet stečen cijepljenjem u međuvremenu većini značajno oslabio.

Opterećenje zdravstvenog sustava zbog covida

Dio problema viška smrtnosti treba tražiti i u opterećenju zdravstvenog sustava koje covid, zajedno s drugim respiratornim bolestima, u zimskim danima predstavlja za zdravstvene sustave, uključujući i britanski. Naime, vrlo zarazni covid, zajedno sa sezonskom gripom, prehladama i drugim zaraznim bolestima koje trenutno posvuda haraju, osobito nakon blagdanskih druženja, uzrokovat će s jedne strane povećan broj hospitalizacija, a s druge će iz sustava izbaciti velik broj zaraženog zdravstvenog osoblja.

Upravo je taj problem preopterećenja zdravstvenog sustava bio jedan od ključnih razloga zbog kojih su se brojni stručnjaci početkom pandemije, kada su dominirale opasnije inačice covida, zalagali za ozbiljne nefarmakološke epidemiološke mjere. To se popularno nazivalo poravnavanjem krivulje (slika dolje).

Raspad zdravstva koji su skrivili konzervativci

Jedan od krivaca za neočekivan višak smrtnosti u prosincu u Velikoj Britaniji također bi moglo biti urušavanje zdravstvenog sustava, koje ima više uzroka.

Naime, konzervativci, odnosno torijevci, koji su na vlast došli 2010., drastično su srezali izdvajanja i investicije u zdravstvo. Plaće medicinskih djelatnika od tada su realno pale za oko 25%. Konzervativci su također uzrokovali Brexit, zbog kojeg se pojavio velik manjak u broju liječnika i medicinskih sestara koji su prije dolazili iz drugih zemalja.

To je, pak, uzrokovalo smanjenje bolničkih kapaciteta, produženje lista čekanja i dulja čekanja na intervencije hitnih pomoći (grafikon dolje).

Liste čekanja i udio pregledanih hitnih slučajeva u 4 sata kada su na vlasti bili laburisti i konzervativci

Primjerice, kolumnist Owen Jones u Guardianu u tekstu od 15. siječnja ističe da je samo u prosincu u Engleskoj zabilježeno oko 2200 dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s odgodom intervencije hitne medicinske pomoći.

"Prosječno vrijeme odaziva hitne pomoći u Engleskoj trenutno je najgore dosad zabilježeno, a više od polovice pacijenata čeka dulje od četiri sata na odjelima hitne pomoći, prvi put od početka evidencije 2011.", kaže Jones.

Ističe da su se u nacionalnim mrtvačnicama tih dana gomilali deseci tisuća tijela.

"Jedan djelatnik pogrebnog poduzeća kaže da im je nestalo mjesta za pokojnike i da neke moraju držati u kovčezima u uredskim sobama; drugi bolnički vratar javlja da je mrtvačnica skoro dva tjedna popunjena", piše Guardianov kolumnist.

Ovdje je ironija da su torijevci tijekom kampanje za Brexit tvrdili da će velika sredstva koja su se izdvajala za EU preusmjeriti u zdravstveni sustav (slika dolje).

Kaosu pridonose i štrajkovi britanskog zdravstvenog osoblja

Problemima s dostupnošću zdravstvene skrbi mogli su pridonijeti i masovni štrajkovi zdravstvenog osoblja održani u prosincu zbog nezadovoljstva plaćama i uvjetima rada.

Washington Post piše da su tijekom najgorih godina pandemije koronavirusa milijuni običnih Britanaca, zajedno s tadašnjim premijerom Borisom Johnsonom, u vrijeme oštrih izolacija stajali na svojim kućnim pragovima kako bi lupali loncima i tavama i pljeskali radnicima Nacionalne zdravstvene službe pozdravljajući ih kao junake s prvih linija bojišnice.

"Sada medicinske sestre kažu da im treba više od pljeska. Izgorjeli su, prezaposleni i premalo plaćeni, kažu, i žele stvarnu povišicu kako bi držali korak s inflacijom koja je premašila 10 posto", upozorio je Washington Post u prosincu.

Problem skraćenja očekivanog trajanja života

Za kraj, u ovoj priči ne treba smetnuti s uma ni činjenicu da se očekivano trajanje života u Velikoj Britaniji, kao i u SAD-u, posljednjih godina ponovno počelo skraćivati nakon stoljeća kontinuiranog rasta (grafikon dolje). Brojna istraživanja pokazuju da je taj problem bio prisutan i prije pandemije, osobito u siromašnijim dijelovima zemlje.

Jedan od razloga koji se navode je povećanje broja siromašnih, kojima je siromaštvo otežalo pristup zdravstvenoj skrbi, prijevozu i elementarnim životnim potrebama kao što su zdrava hrana i grijanje. Također, za očekivati je da će medicinski djelatnici najprije napustiti siromašne krajeve.

Prema Zakladi Joseph Rowntree, u Velikoj Britaniji je 2022. u siromaštvu živjelo oko 14.5 milijuna ljudi, što je više od jedne petine stanovništva. Zaklada je procijenila da će do 2023. još 1.3 milijuna ljudi biti bačeno u apsolutno siromaštvo (grafikon dolje).

Teške uvjete siromašnih dodatno je otežala velika inflacija od 10.5% i poskupljenje energenata u 2022. – struje za 65.4%, a plina za 128.9%.

Ovo skraćenje očekivanog trajanja života, među ostalim, identificirala je i studija koju je proveo Imperial College, objavljena u uglednom časopisu Lancet Public Health.

"Smanjenje očekivanog životnog vijeka nekoć je bilo rijetko u bogatim zemljama poput Ujedinjenog Kraljevstva, a događalo se u vrijeme velikih nevolja kao što su ratovi i pandemije. Takvi padovi koji se mogu vidjeti u 'normalnim vremenima' prije pandemije su alarmantni i signaliziraju stalne neuspjehe politike u borbi protiv siromaštva i pružanju odgovarajuće socijalne podrške i zdravstvene skrbi", komentirao je nalaze viši autor studije, profesor Majid Ezzati iz Škole javnog zdravlja na Imperial Collegeu u Londonu.

Što kažu studije?

British Medical Journal ističe da su podaci koji pokazuju veći pad očekivanog životnog vijeka u najsiromašnijim područjima Engleske od onog u najbogatijim dijelovima doveli do pitanja o tome je li vladina agenda produljenja života moguća bez temeljne promjene u pristupu.

"Najnoviji podaci Ureda za nacionalnu statistiku pokazuju da se očekuje da će muškarci rođeni u najsiromašnijim područjima zemlje sada živjeti gotovo 10 godina kraće (73.5 godina u razdoblju od 2018. do 2020.) od onih u najbogatijim područjima (83.2 godine), a žene osam godina kraće (78.3 naspram 86.3)", upozorava BMJ.

Studija, provedena u SAD-u i Velikoj Britaniji 2020., pokazala je da bogati muškarci i žene imaju osam do devet godina više života "bez invaliditeta" nakon 50. godine nego siromašni.

Do sličnog zaključka došla je i studija objavljena u uglednom časopisu JAMA, u kojoj je 5400 Amerikanaca praćeno gotovo četvrt stoljeća. U toj studiji posebno je zanimljivo to što je pojava potvrđena čak i među 2490 sudionika koji su bili blizanci ili braća i sestre, što znači da su im genetske predispozicije slične.

Antivakseri uporno i neodgovorno kreiraju lažne vijesti

Kada se sve navedeno uzme u obzir, višak smrtnosti zabilježen u Velikoj Britaniji u prosincu nije bio tako dramatičan niti je tako teško objašnjiv kako to predstavljaju Berenson i neki drugi antivakseri. Osobito nema sumnje u to da se ne može pripisati cjepivima.

No za očekivati je da će antivakseri diljem svijeta nastaviti neodgovorno proizvoditi lažne vijesti kad god im se učini da neki podaci podupiru njihove teze. Posebno je problematično to što je lažne vijesti puno lakše neodgovorno kreirati nego ih odgovorno pobijati te to što sljedbenici antivakserskih gurua neće čitati ili neće (moći ili htjeti) shvatiti argumentirano demontiranje takvih lažnih vijesti.