U SPLITSKOM KBC-u sve je više hospitaliziranih beba zbog respiratornog sincicijskog virusa (RSV). I u Zagrebu se bilježi porast slučajeva, a o zarazi je u Dnevniku Nove TV govorio Goran Tešović iz Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.

"To je uobičajena sezonska bolest, mi smo sada na vrhuncu epidemije, dakle to se događa svake godine. Dobro, nekada je epidemija malo manja, nekada malo veća, ali u svakom slučaju ne radi se o nekakvom iznenađujućem broju slučajeva. Mi imamo desetak hospitaliziranih u ovom trenutku, imamo i nešto veći broj onih koji se liječe kroz dnevne bolnice, ali sve je to, recimo, unutar raspona kojeg očekujemo svake godine u ovo doba", rekao je Tešović.

Kako kaže, potrebno je javiti se u bolnicu kada dijete postane blijedo te diše plitko i ubrzano. "Kada evidentno treba dodatnu snagu da bi uspostavilo normalnu koncentraciju plinova u krvi. Roditelji nepogrešivo prepoznaju kada im dijete jasno pokazuje glad za zrakom", nadodao je.

Virus je opasan za starije i imunokompromitirane

Na pitanje što roditelji mogu napraviti od kuće, Tešović je poručio da mogu djeci očistiti nos te ih inhalirati fiziološkom otopinom. Kod starije djece moguće je primijeniti beta-agoniste, poput salbutamola, no kod mlađe djece, tvrdi, to nema učinka

Djeca virus lako mogu prenijeti ukućanima. Tešović je objasnio da ako je odrasla osoba mlađe ili srednje dobi, a nije imunokompromitirana, zaraza ostaje na razini obične prehlade. Međutim, ako je odrasla osoba imunokompromitirana te starija od 75, a naročito od 85, moguće su teške infekcije donjeg dijela dišnog sustava te upala pluća.

Predstojnik Klinike za pedijatriju KBC-a Split Joško Markić rekao je za Dnevnik Nove TV da je potrebno novorođenčadi, pogotovo onoj rođenoj u sezoni RSV-a, ponuditi mogućnost primanja zaštitnih, dugodjelujućih protutijela u rodilištu.

Kako funkcioniraju protutijela?

Tešović je objasnio o čemu je točno riječ. "Pretpostavljam da on misli na takozvana dugodjelujuća monoklonska protutijela. To je standard u nekim zemljama Europske unije, a primjenjuje se posljednje dvije ili tri godine.

Radi se o protutijelima koja imaju dugi poluživot, pa tako jedna jedina doza može spriječiti razvoj teške infekcije donjeg dijela dišnog sustava u jednoj sezoni. Postoje i kratkodjelujuća, to su protutijela koja se daju djeci koja pripadaju takozvanim rizičnim skupinama.

Primjerice, onima s prirođenim srčanim greškama, s neuromuskularnim bolestima te s kroničnim bolestima pluća. Takva profilaksa se već godinama, dakle 20-ak godina otprilike, provodi i u Hrvatskoj", zaključio je.