SABOR raspravlja o Interpelaciji koju je predložio Domovinski pokret, kojom od vlade traže da saboru dostavi sve ugovore vezane uz vjetropark Krš-Pađene, a ministar Ćorić istaknuo je kako je iz dokumentacije vidljivo da su ključne odluke u tom projektu donesene 2013.

Uoči rasprave o interpelaciji ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić rekao je kako je pozicija vlade jasna. "Vlada nije učinila ništa nezakonito niti je investitora dovela u bolji položaj, a to ćemo i dokazati." Podsjetio je da su ključne odluke u ovom projektu i nizu drugih donesene krajem 2013. godine.

Interpelaciju Domovinskog pokreta poduprlo je 20 oporbenih zastupnika. Od vlade traži da Hrvatskom saboru dostavi sve ugovore i odluke vezane uz projekt vjetropark Krš-Pađene, tvrdeći da se radi o "koruptivnom djelu enormnih razmjera".

U tom smislu DP traži sve odluke Ministarstava energetike i zaštite okoliša i HERA-e vezene uz taj projekt, a u ime predlagatelja DP-a interpelaciju je obrazložila zastupnica Karolina Vidović Krišto, pozivajući se na izračune stručnjaka koje su angažirali.

Rekla je da će hrvatski potrošači u 14 godina platiti 2.2 milijarde kuna više nego što bi prema zakonom predviđenoj cijeni trebali platiti. Ustvrdila je da je razlog tolike cijene "besramno pogodovanje i korupcija u režiji HNS-a, SDP-a i HDZ-a". Tvrdi i kako se investitoru, koji nije imao sve potrebne reference, pogodovalo sustavno.

Po njezinim riječima, početna ugovorna visina poticaja proizvodnje u vjetroelektranama od 78 lipa po kilovatsatu (KWh) nije smanjivana, iako je poticaj padao i na ispod 50 lipa po KWh uslijed pada troškova proizvodnje, kao što je to učinio velik broj zemalja EU. Nasuprot tome, dodala je, potpisivani su štetni ugovori samo nekoliko sati prije pada cijene. Vidović Krišto tvrdi da DORH i policija nisu učinili ništa, a vlada krši zakone.

Kaže i da je ministar Tomislav Ćorić mogao naložiti raskidanje štetnih ugovora i prijaviti kriminalne radnje, ali to nije učinio.

Kritika Vidović Krišto

Vidović Krišto je također navela da je HBOR dao kredit od 80 milijuna eura, odnosno 600 milijuna kuna, financirajući tako korupciju umjesto izvoza hrvatskih proizvoda. Ustvrdila je kako je sve proveo sadašnji ministar financija Zdravko Marić uz znanje premijera Andreja Plenkovića. Uz njih trebali bi odgovarati i bivši ministri Ivan Vrdoljak i šefovi HERE i HROTE, poručila je Vidović Krišto.

Po njezinom sudu vladino odbijanje interpelacija je "priznanje krivnje za neumjereno bogaćenje pojedinaca", a smatra znakovitim što u sabor na raspravu o interpelaciji nije došao premijer Andrej Plenković.  

Izlaganje Vidović Krišto izazvalo je niz replika zastupnika vladajućeg HDZ-a.

Predsjednik HDZ-ova Kluba zastupnika Branko Bačić njezin je istup nazvao apsurdnim, naglasivši da je pomiješala nabavnu i prodajnu cijenu električne energije proizvedene u vjetroelektranama te da joj je netko napisao interpelaciju.

Da je nešto bilo protuzakonito u proceduri, istaknuo je, to bi već imalo pravni epilog. Dodao je da se ministar Ćorić nema zašto opravdavati.

Tu njegovu izjavu Dalija Orešković (SIP) je nazvala najjadnijom. 

Vlada predlaže odbijanje

Vlada je Hrvatskom saboru predložila da Interpelaciju odbije.

Resorni ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić rekao je saborskim zastupnicima kako su sva rješenja koja je o tom projektu 2017. godine donosilo tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, koja je preuzeo, donesena nakon prethodne konzultacije s DORH-om, te da su ona pravomoćno potvrđena na sudu, u travnju 2019. godine.

Naglasio je da su ugovori sklopljeni u skladu s tarifnim sustavom te da je poticaj za proizvodnju električne energije iz vjetroelektrana smanjen sa 71 na 53 lipe po KWh. Na upit zašto nije poništio štetne ugovore, uzvratio je protupitanjem: "Zašto ih nije poništio njegov prethodnik, ministar Slaven Dobrović, ako su bili štetni?" 

Ministar financija Zdravko Marić potvrdio je da je odobren kredit u visini od 80 milijuna eura za vjetropark Krš-Pađene kao potpora proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, odbacivši navode iz interpelacije da se radilo o povlaštenom kreditu. Naveo je i da je kamatna stopa bila viša nego za ostale projekte i iznad tržišne.

U raspravi je zastupnik Mosta Miro Bulj ministra Ćorića nazvao "ministrom ugroze okoliša" pozvavši ga da da ostavku. Nevezano za popodnevnu temu, Bulj je rekao da se zbog Ćorićeve odluke o zatvaranju odlagališta otpada, otpad iz Vrgorca vozi 100-tinjak kilometara u Cetinsku krajinu.

Govoreći o projektu vjetroparka Krš-Pađene znakovitim je ocijenio šutnju zastupnika srpske nacionalne manjine, a posebice Milorada Pupovca.  

Mirela Ahmetović (Klub SDP) najavivši potporu interpelaciji DP-a, ustvrdila je da je ministar Ćorić omogućio investitoru zadržavanje povlaštenog statusa i da je između zaštite interesa građana ili investitora odabrao ovo drugo, uz znanje premijera Plenkovića. Smatra da se vlada boji interpelacije i skriva dokumente.

Projekt Krš-Pađene, koji je 2003. pokrenuo austrijski investitor, 2012. preuzelo je energetsko društvo C.E.M.P. d.o.o. Na realizaciji tog projekta radile su institucije i nadležna ministarstva u vrijeme više vlada.

Ćorić: Jasno je iz dokumentacije da su ključne odluke u ovom projektu i nizu drugih donesene krajem 2013. 

Uoči saborske rasprave o Interpelaciji o radu vlade u vezi s projektom vjetroelektrane Krš-Pađene ministar Ćorić je novinarima u saboru izjavio da su ključne odluke u ovom projektu i nizu drugih donesene krajem 2013. 

"Pozicija vlade je jasna, vlada nije učinila ništa nezakonito niti je investitora dovela u bolji položaj, a to ćemo i dokazati", rekao je ministar Ćorić. Dodao je kako je "jasno iz dokumentacije da su ključne odluke u ovom projektu i nizu drugih donesene krajem 2013. godine, za vrijeme vlade Zorana Milanovića."

"Nije točna teza da se preko noći mijenjala tarifa, nego da je od odluke vlade 31. 10. 2013. do početka provedbe odluke o smanjenju tarife, ukupno 9 projekata vjetroelektrana ušlo u ovaj povoljniji oblik subvencioniranja", dodao je.

"Nije bilo izmjene tarife pred Badnjak. Riječ je o odlukama koje su donošene tijekom 2013. i idućih godina; neke od njih, to ćemo jasno naznačiti", istaknuo je Ćorić.