ZNANSTVENICI su na poljskome groblju iz 17. stoljeća pronašli neobičan kostur koji pokazuje koliko su se u to vrijeme ljudi bojali raznih mitskih čudovišta ili spodoba. Naime, iskopali su "vampiricu", biće za koje se vjerovalo da po noći izlazi iz groba i pije ljudsku krv.

Iskopavanja je predvodio arheolog Dariusz Polinski sa Sveučilišta Nikola Kopernik, a pronašli su kostur koji je na lubanji imao svilenu kapu i preko kojeg je postavljen srp kako bi ga se, prema drevnoj praksi, spriječilo da se oslobodi iz svoje grobnice i dođe u svijet živih.

"Srp nije bio položen ravno, već postavljen preko vrata na takav način da bi pokojniku, u slučaju da poželi ustati, odsjekao ili ozbiljno ozlijedio glavu", rekao je Polinski, a prenosi Business Insider.

Drevni strah od vampira

U 11. stoljeću su građani istočne Europe često strahovali od vampira i na mrtvima, za koje se sumnjalo da bi mogli biti neki od njih, primjenjivali razne rituale. Do 17. stoljeća su takve pogrebne prakse postale uobičajene diljem Poljske.

"Osim stavljanja srpa, znali su mrtvima odsijecati glave ili noge, spaljivati ih ili razbijati kamenom", kazao je Polinski.

Iako se u drugim uobičajenim "antivampirskim" metodama pokopa kroz prsa zabijala metalna šipka, ostaci pronađeni u Poljskoj imali su srp zabijen preko vrata i, pomalo inventivno, lokot na nožnim prstima. Naime, lokot na palcu su pričvrstili za lijevo stopalo kostura.

Praksa obrane od vampira je zapravo bila česta u Poljskoj tijekom 17. i 18. stoljeća. No, povjesničari još uvijek istražuju zbog čega su se mještani tog perioda bojali baš nekih određenih pojedinaca i smatrali da bi oni mogli biti "stravična noćna bića".

Do 2014. nitko zapravo nije detaljno proučavao postoji li nešto jedinstveno u kemijskom smislu među ostacima onih koji su bili proglašeni vampirima. Sveučilište Južna Alabama je provelo prvo takvo istraživanje na svijetu.

Koga su se točno ljudi bojali?

Spomenuta studija, naziva Apotropaic Practices and the Undead: A Biogeochemical Assessment of Deviant Burials in Post-Medieval Poland, pokazala je da "vampiri" uopće nisu bili stranci, kako se pretpostavljalo, već iz istog područja na kojem su pokopani. Znanstvenici su proučavali kosture šestero ljudi koji su pokopani kao vampiri na groblju u sjevernoj Poljskoj, uz stotine tijela s normalnim pogrebom.

Kako bi istražili njihovo porijeklo, mjerili su omjere izotopa stroncija kutnjaka "vampira", uz kutnjake 54 "normalnih" mještana koji su pokopani na tom groblju. Otkrili su da je svih šest vampira bilo iz lokalne regije, odnosno da se nije radilo o strancima. Dakle, očito je nešto drugo bilo uzrok tome da ih se smatralo čudovištima.

Znanstvenici su u istraživanju iznijeli alternativnu teoriju - da su vampiri možda umrli od epidemije kolere koja je harala istočnom Europom u 17. stoljeću. Smatraju da su možda prvu osobu koja je tada umrla od te zarazne bolesti proglasili vampirom.

"Ljudi iz kasnijeg srednjovjekovnog razdoblja nisu razumjeli kako se bolest širi, a umjesto znanstvenog objašnjenja za epidemije, koleru i smrt, imali su ono nadnaravno; u ovom slučaju vampire", rekla je antropologinja Lesley Gregoricka.

Znanstveno objašnjenje za vampire

Osim društvenog aspekta, postoji i nekoliko znanstvenih objašnjenja za pojavu mita o vampirima. Primjerice, određeni oblici porfirije uzrokuju osjetljivost na svjetlo, odnosno oni koji boluju od te bolesti mogu imati zdravstvenih problema ako se izlože suncu - pojavljuju im se mjehurići na izloženom području te osjećaju bol ili svrbež.

Zbog mogućih simptoma porfirije, koja uključuje pojačanu dlakavost, ožiljke, promjenu boje kože, deformaciju lica i prstiju, pretpostavlja se da su oni s tom bolešću potaknuli ne samo predaje o vampirima već možda i o vukodlacima.

Neki stručnjaci smatraju da je vjerovanje u vampire proizašlo iz pokušaja predindustrijskog društva da objasni proces smrti i raspadanja. Naime, ljudi tog perioda su očekivali da će se tijelo u zemlji raspasti jednako brzo kao i ono izloženo elementima.

Stoga su posumnjali na vampirizam kada je leš, ako su ga slučajno iz nekog razloga iskopali, izgledao dobro očuvan, napuhnut kao da se nagutao krvi, s tragovima krvi na usnama. No, oni tada nisu znali da se mrtva tijela prirodno napuhnu zbog akumulacije plinova u tijelu, pri čemu se stvara pritisak na pluća i krv tjera prema šupljinama, poput ustiju ili nosa.

Osim toga, prilikom raspadanja dolazi do sakupljanja kože i desni, zbog čega zubi postaju jače istaknuti; što je možda potaknulo mit o ogromnim očnjacima kod vampira.