ŠESTE izbore za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina, koji će se održati u nedjelju, 7. svibnja, vlada je raspisala u 282 jedinice – u svim županijama i Gradu Zagrebu, u 84 grada i 177 općina, kandidacijske liste i kandidature mogu se podnositi noćas od ponoći.

Manjinska vijeća mogu birati pripadnici 14 manjina (albanske, bošnjačke, crnogorske, češke, mađarske, makedonske, njemačke, romske, rusinske, slovačke, slovenske, srpske, talijanske i ukrajinska), predstavnike njih 19, uz navedene manjine i pripadnici bugarske, poljske, ruske, turske i židovske manjine.

Predstavnici nacionalnih manjina biraju se na četiri godine

Manjinska vijeća biraju se u županijama, gradovima i općinama u kojima pripadnici pojedine manjine čine najmanje 1.5 posto stanovništva, u gradovima i općinama u kojima živi više od 200 te u županijama u kojima živi više od 500 pripadnika neke manjine.

Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, a u nekoj županiji, gradu, općini, živi najmanje 100 pripadnika neke manjine, njeni pripadnici biraju svog predstavnika. U općinska manjinska vijeća bira se 10 članova, u gradska 15, a u županijska 25.

Članovi vijeća i predstavnici nacionalnih manjina biraju se neposredno tajnim glasanjem na četiri godine. Bira ih punoljetni hrvatski državljanin koji je upisan u Registru birača kao pripadnik manjine koja ima pravo na vijeće, odnosno predstavnika i ima prijavljeno prebivalište u jedinici u kojoj se izbori provode.

Bira se manje vijeća i predstavnika

Prema vladinoj odluci, prve nedjelje u svibnju birat će se 451 manjinsko vijeće i 141 predstavnik, što je 64 vijeća i tri predstavnika manje u odnosu na 2019. godinu kada ih se biralo 515, odnosno 144.

Iako nema službenog objašnjenja za to, neslužbeno, posljedica je to pada broja stanovnika, pa dakle i pripadnika nacionalnih manjina, koje je pokazao popis stanovništva iz 2021. Naviše vijeća i predstavnika birat će pripadnici srpske manjine (224), zatim bošnjačke (62), romske i albanske (po 51), mađarske (38), talijanske (36) i slovenske manjine (35).

Najviše bi ih se trebalo izabrati u Istarskoj (77 vijeća i 9 predstavnika), u Osječko-baranjskoj (56 vijeća i 9 predstavnika) i Primorsko-goranskoj županiji (48 vijeća i 15 predstavnika).

Kandidature noćas od ponoći do 15. travnja

Najmanje izbora raspisano je u Varaždinskoj (za sedam vijeća i pet predstavnika), Ličko-senjskoj (10 vijeća, 2 predstavnika) i Krapinsko-zagorskoj županiji (po dva vijeća i predstavnika).

Vijeća u općinama Hum na Sutli i Zagorska Sela birat će pripadnici slovenske manjine, a predstavnike na razini Krapinsko-zagorske županije slovenska i srpska nacionalna manjina.

Tek će trebati vidjeti hoće li se svi raspisani izbori i održati ili će se ponoviti slučaj s prethodnih izbora, kada u nekim jedinicama nije bilo kandidatura ni za vijeća, ni za predstavnike, a time ni izbora.

Kandidacijske liste i kandidature mogu se podnositi noćas od ponoći do ponoći, 15. travnja. Podnijeti ih mogu udruge nacionalnih manjina i birači, pripadnici manjina. Od ponoći su, samo na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva (DIP), dostupni obrasci za kandidiranje.

Posebnosti manjinskih izbora

U odnosu na sve druge vrste izbora, manjinski imaju svoje posebnosti. Na njima nema izborne šutnje ni kazni za njeno kršenje, kandidati ne moraju dostavljati potvrde iz kaznene evidencije, ne nadzire se financiranje izborne promidžbe, ne provjerava poštivanje načela ravnopravnosti spolova. Osim toga, višak listića u glasačkoj kutiji ne znači odmah i da se glasanje ponavlja na biračkom mjestu gdje se to dogodilo.

Treba naglasiti i da sredstva za pokriće izbornih troškova osiguravaju jedinice u kojima se oni provode.

Za svakog člana vijeća ili predstavnika koji se izabere na razini županije ili Grada Zagreba, udruga koja iza njega stoji dobiva 100 eura naknade za izborne troškove, kod gradske i općinske razine 70 eura, a toliko za troškove dobiva i svaki izabrani predstavnik.

Slab odaziv, ali ima izuzetaka

Odaziv birača na manjinske izbore prije četiri godine bio je slab, svoje je pravo iskoristilo desetak posto od oko 250 tisuća birača. No, neke su manjine, poput romske i mađarske, imale dobar odziv.

"Pripadnici mađarske manjine još od prvih izbora, 2003., imaju najveći odaziv, ne dvojim da će tako biti i ovaj put“, kaže saborski zastupnik te manjine Robert Jankovics i navodi kako je na manjinske izbore prije četiri godine izašlo oko 30 posto Mađara.

Upitan koja je tajna dobre izlaznosti, kaže kako je mađarska manjina dobro organizirana i kako je za nju bitan sustav manjinske zaštite koju pružaju vijeća i predstavnici manjina.

"Oni su na neki način pravobranitelji manjina na lokalnoj razini“, kaže Jankovics i naglašava kako je u pitanjima koja se tiču manjina njihova uloga na lokalnoj razini ključna. Oni jedini imaju nedvosmisleni izborni legitimitet, kaže zastupnik.

Zadaća vijeća i predstavnika je zauzimanje za bolji status manjina, za njihovo sudjelovanje u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima.