NAPADAČI u Maliju danas su ubili najmanje 110 stočara, pripadnika etničke skupine Fula, otkrio je lokalni gradonačelnik o tom najsmrtonosnijem napadu u posljednje vrijeme u regiji pogođenoj etničkim i džihadističkim nasiljem.

Napadi na sela Ogossagou i Welingara dogodili su se u vrijeme posjeta misije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda kojoj je cilj pronaći rješenje za nasilje koje je prošle godine odnijelo stotine života i širi se zapadnoafričkom regijom Sahel. 

Moulaye Guindo, gradonačelnik lokalnog grada Bankassa, kazao je kako su naoružani muškarci, obučeni u tradicionalnu lovačku nošnju Donzo, okružili i napali Ogossagou u 4 ujutro po lokalnom vremenu. 

"Pripadnici žandarmerije i dalje broje mrtve, a zasad su našli 110 tijela", rekao je Guindo. 

Dodao je kako je napadnuto i obližnje selo Fula imena Welingara, gdje je također zabilježen velik broj mrtvih, no još uvijek se ne zna koliko. 

Među poginulima su trudne žene, djeca i stariji, objavili su sigurnosni izvori. 

Jedan stanovnik sela Ogossagou smatra kako je riječ o osveti za napad ogranka al-Qaede koji je preuzeo odgovornost za napad u petak u kojem su poginula 23 vojnika i koji je pak, prema riječima te skupine, bio osveta za nasilje koje je vojska Malija činila nad Fulama. 

Džihadističke skupine povezane s al-Qaedom i Islamskom državom proteklih godina koriste etničke napetosti u Maliju i susjednoj Burkini Faso i Nigeru kako bi novačile borce u svoje redove i uspostavile kontrolu nad velikim teritorijem kojim praktički nitko ne vlada. 

Francuska vojska 2013. je intervenirala u Maliju, svojoj bivšoj koloniji, kako bi zaustavila prodiranje džihadista iz pustinje na sjeveru, no militanti su od tada ponovno ojačali i osnažili svoju prisutnost u središnjem Maliju i susjednim državama. 

Oko 4,5 tisuća francuskih vojnika i dalje se nalazi u Sahelu, većina njih u Maliju. Stotine vojnika u regiji imaju i Sjedinjene Države. 

Predstavnici Vijeća sigurnosti u petak su se susreli s predsjednikom Malija Ibrahimom Boubacarom Keitom i drugim predstavnicima vlasti kako bi razgovarali o nasilju i postepenoj implementaciji mirovnog sporazuma iz 2015. s naoružanim skupinama koje nisu islamističke.