PRVOG srpnja 1916. savezničke snage pokrenule su veliku ofenzivu na rijeci Sommi u sjevernoj Francuskoj. Bitka koja je trebala probiti njemačke linije i rasteretiti francusku vojsku kod Verduna pretvorila se u jednu od najkrvavijih epizoda Prvog svjetskog rata. Trajala je gotovo pet mjeseci, a u njoj je sudjelovalo više od tri milijuna vojnika.

Iako je tijekom bitke uvedeno nekoliko novih vojnih tehnologija, uključujući prve tenkove na bojištu, Somma je ostala simbol rovovskog rata, golemih ljudskih gubitaka i minimalnih teritorijalnih pomaka.

Plan koji je završio katastrofom

Saveznici su mjesecima pripremali napad. Britansko i francusko topništvo sedam je dana neprekidno granatiralo njemačke položaje, ispalivši oko milijun i pol granata. Zapovjednici su vjerovali da će bombardiranje uništiti bodljikavu žicu, rovove i skloništa te omogućiti pješaštvu relativno lagano napredovanje.

No pokazalo se da su mnogi njemački bunkeri bili dovoljno duboki da izdrže granatiranje, dok velik broj granata uopće nije eksplodirao. Kad su britanski vojnici ujutro 1. srpnja krenuli preko ničije zemlje, dočekala ih je razorna paljba strojnica i topništva.

Najkrvaviji dan u britanskoj vojnoj povijesti

Prvi dan Bitke na Sommi ostao je upisan kao najteži dan u povijesti britanske vojske. Britanci su pretrpjeli 57.470 žrtava, od čega je 19.240 vojnika poginulo. Toliki broj poginulih i ranjenih u samo jednom danu nikada više nije zabilježen u britanskoj vojnoj povijesti.

Francuske postrojbe na južnom dijelu bojišta ostvarile su znatno veći uspjeh, no na većini sektora britanski napadi završili su teškim gubicima uz vrlo skroman napredak.

Pet mjeseci iscrpljivanja

Unatoč katastrofalnom početku, ofenziva nije prekinuta. Bitka je trajala do 18. studenoga 1916., pretvorivši se u rat iscrpljivanja u kojem su obje strane pokušavale protivniku nanijeti što veće gubitke.

Do kraja bitke Saveznici su napredovali svega desetak kilometara. Njemačka obrana nije probijena, a strateški ciljevi nisu ostvareni. Ipak, dio povjesničara smatra da je Somma postupno iscrpila njemačku vojsku te pridonijela slabljenju njezine sposobnosti za daljnje velike ofenzive, dok drugi ističu da su ljudski gubici bili nerazmjerni ostvarenim rezultatima. Zbog toga se i danas vodi rasprava o stvarnoj vojnoj vrijednosti ove operacije.

Prvi tenkovi i novo lice rata

Tijekom Bitke na Sommi, u rujnu 1916., Britanci su prvi put u povijesti upotrijebili tenkove u većem broju. Iako su tada bili spori, nepouzdani i često su se kvarili, pokazali su smjer u kojem će se razvijati moderno ratovanje.

Bitka je također naglasila važnost zrakoplovstva za izviđanje i usmjeravanje topničke vatre, kao i sve veću ulogu industrijske proizvodnje u vođenju rata.

Simbol besmislenog krvoprolića

Procjenjuje se da je tijekom Bitke na Sommi više od milijun vojnika bilo ubijeno, ranjeno ili nestalo, što je svrstava među najsmrtonosnije bitke u ljudskoj povijesti. Iako su Saveznici ostvarili ograničen teritorijalni dobitak, cijena je bila golema.

Zbog toga je Somma postala simbol rovovskog ratovanja, golemih ljudskih žrtava i tragedije generacije mladih ljudi čiji su životi završili na blatnim poljima sjeverne Francuske.