ZBOG krize izazvane koronavirusom plaće u Hrvatskoj već su se počele smanjivati, a u nastavku godine, upozoravaju ekonomisti, možemo očekivati daljnje rezove primanja zaposlenih.

Kako pokazuju podaci državne statistike, prosječna neto plaća u Hrvatskoj u ožujku je iznosila 6713 kuna, što je 76 kuna manje nego mjesec ranije. Riječ je o padu od 1,1 posto u odnosu na veljaču, odnosno od 1,3 posto realno, kada se u kalkulaciju uključi i inflacija.

Prosječne plaće neznatno su, doduše, pale već i u veljači, no taj je pad iznosio samo sedam kuna u odnosu na siječanj. Stoga se može reći da je koronakriza zaključila višegodišnji trend rasta plaća u Hrvatskoj te da nas u nastavku godine čekaju daljnji rezovi. 

Negativni trendovi u politici plaća

Na taj zaključak upućuje i analiza stručnjaka Raiffeisena, koji ističu da je pandemija koronavirusa učinila svoje i u segmentu plaća. Doduše, plaće su i u ožujku, prema podacima DZS-a, još uvijek bile neznatno veće na godišnjoj razini - dakle, u usporedbi s ožujkom prošle godine - no analitičari zaključuju kako je višegodišnji rast plaća u Hrvatskoj sada završio, što će, poručuju, pokazati i podaci koje će DZS objavljivati sljedećih mjeseci. 

„Pod utjecajem usporavanja ekonomskih aktivnosti zbog pandemije te posljedičnih nepovoljnih trendova na tržištu rada, u narednim mjesecima očekujemo odražavanje negativnih učinaka ina kretanje bruto i neto plaća“, poručuju analitičari Raiffeisena.  

„Pad prosječne plaće u Hrvatskoj posljedica je lockdowna, no do većeg pada nije došlo zbog javnog sektora, u kojem se u ožujku nisu rezale same plaće, nego samo pojedini dodaci. Privatni je sektor, s druge strane, brzo reagirao na krizu i znatno je smanjio plaće“, objašnjava za Index ekonomski analitičar Damir Novotny. 

Dodaje kako su dodaci na plaću u dijelu javnoga sektora već srezani, a ponegdje se najavljuje i smanjenje samih osnovica, ali da u javnom sektoru još uvijek prevladava stav kako same plaće zasad ne bi trebalo dirati. Takva je politika, napominje Novotny, opasna za javna poduzeća jer bi ih mogla baciti u gubitke, dok bi u državnoj blagajni mogla produbiti ionako velik minus koji se očekuje u ovoj godini. S druge strane, ističe, privatne tvrtke i prilagodbom plaća pokušavaju opstati. 

Više od polovice privatnih tvrtki već je rezalo plaće

Kako god, sasvim je izgledno, kaže naš sugovornik, da će kraj godine Hrvatska dočekati s prosječnom plaćom koja će biti otprilike desetak posto manja od one s početka godine. Naravno, sve će ovisiti o dubini i trajanju krize u koju smo potonuli. 

„U privatnom sektoru već je više od polovice tvrtki rezalo plaće. U ovoj godini očekujem pad plaća u privatnom sektoru do 10 posto“, ocjenjuje za Index Ivica Krešić, analitičar tvrtki. 
Najprije su se, dodaje, na udaru našli dodaci na plaće. Mnoge su tvrtke skratile i radno vrijeme pa su poslodavci time smanjili i plaće zaposlenih, a neki su i bez toga smanjili plaće zaposlenima. No rezovi nisu, napominje Krešić, svugdje bili isti: u pravilu, na udaru se najprije našlo administrativno osoblje po tvrtkama i uprave, a zaposleni u proizvodnji ipak manje. 

„Jednostavno je manja potražnja za radom“, poručuje Krešić. 

„Poslodavci ne smanjuju plaće iz hira, nego zato što moraju da bi opstali u ovakvim uvjetima“, ističe za Index konzultant Andrej Grubišić.

Tri scenarija o kretanju plaća

Uvođenjem karantene, dodaje, tvrtke su se našle pred izborom. Jedna im je mogućnost bila da ne smanjuju ni broj zaposlenih ni plaće, ali to bi im se moglo vratiti kao bumerang u nastavku godine. Drugi scenarij bio je da zadrže istu razinu plaća zaposlenika, ali da smanje broj radnika, dok je treći, najgori scenarij onaj da istodobno režu i plaće i broj zaposlenih. Svaka je tvrtka, naravno, odabrala onaj scenarij koji je, s obzirom na svoju situaciju, mogla financirati. 

Daljnje kretanje razine plaća ovisit će i o stanju na tržištu rada. Ako se ostvare prognoze analitičara o velikom rastu broja nezaposlenih do kraja godine, onda je sasvim izgledan popriličan pad plaća, vjerojatno i veći od onih desetak posto o kojima sada govore analitičari, posebno ako se uzme  u obzir da dosadašnji rast plaća nije bio popraćen i takvim rastom produktivnosti. U svakom slučaju, sasvim je izgledno da ćemo kraj godine dočekati siromašniji nego sada. 

„Bit ćemo siromašniji, to će biti posljedica smanjenja ekonomske aktivnosti“, zaključuje Novotny.