JAVNO savjetovanje o Akcijskom planu za provedbu Nacionalnog strateškog okvira protiv raka, donesenog 2020., završilo je u travnju, no dugo očekivani dokument još nije usvojen iako bi trebao doprinijeti da Hrvatska smanji porazno visoku stopu smrtnosti od raka, drugu u EU.

Akcijski plan upućen je u javno savjetovanje više od dvije godine nakon donošenja Nacionalnog strateškog okvira, a predviđa niz aktivnosti tijekom prve tri godine provedbe, odnosno do 2025. godine.

U Hrvatskoj od raka svakoga dana umire 30 osoba

Nezadovoljne kašnjenjem udruge pacijenata pokrenule su početkom 2022. kampanju "Vrijeme je" kako bi potaknule zdravstvenu administraciju na donošenje plana jer od raka u Hrvatskoj svakoga dana umire 30 osoba, a svake godine oboli 25.000 ljudi.

Rak je vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, odgovoran za 27 posto smrti, a iako posljednjih godina bilježimo pad smrtnosti, veću stopu smrtnosti u EU ima jedino Mađarska. 

Akcijski plan težak je 8,5 milijardi eura i uključuje nabavljanje radiološke opreme, nabavku 21 linearnog akceleratora za kliničke ustanove, uspostavu onkološke mreže i baze onkoloških podataka važnih za praćenje ishoda liječenja, kao i prevenciju, rano otkrivanje, liječenje i rehabilitaciju bolesnika.

U Ministarstvu zdravstva odgovaraju kako se usvajanje plana odužilo zbog međuresornog usuglašavanja, no očekuje se njegovo skoro donošenje na Vladi. 

U međuvremenu je proveden natječaj za izradu onkološke baze podataka, no nije završen zbog žalbe na odabir izvođača. U ministarstvu kažu kako je prva odluka odabiru za bazu podataka bila poništena, no nakon ponovnog pregleda donesena je nova odluka o odabiru iste zajednice ponuditelja. Međutim, drugorangirani ponuditelj ponovno je na tu odluku uložio žalbu pa će sada o tome odlučiti Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave. 

Kad je riječ o nabavi 21 linearnog akceleratora za pet KBC-ova i zadarsku bolnicu, koji bi trebali profunkcionirati do kraja 2025., ministarstvo je pokrenulo proceduru za ishođenje Vladine odluke za sklapanje ugovora.

Linearni akceleratori trebali bi poboljšati dostupnost zračenja onkološkim pacijentima, a pri odabiru se, kažu u ministarstvu, nisu rukovodili samo cijenom već su imali u vidu i mogućnosti isporuke, kompleksnost proizvodnje i ugradnje uređaja s obzirom na zadane rokove.

Predsjednica hrvatskog foruma protiv raka dojke Europa Donna Vesna Ramljak kaže kako je mnogo razloga zašto Nacionalni strateški okvir za rak, iako donesen u prosincu 2020., još nije zaživio.

Inertna administracija kriva za izgubljene godine

"Kompletna državna, a time i zdravstvena administracija, prilično je inertna i teško poslaguje prioritete. Za provedbu dokumenta nema jasno imenovane osobe i institucije odgovorne za provedbu pojedinih njegovih poglavlja, kao i dokumenta u cjelini. Drugi je razlog to što je za provedbu imenovano novo povjerenstvo, različito od onog koje je vodilo proces njegove izrade i pisanja", kaže Ramljak.

Upozorava da još nije osnovana onkološka mreža ustanova, koja je preduvjet za optimalnu dijagnostiku i liječenje pacijenata, niti je jasno tko bi je trebao i kako voditi.

"Do 2025. trebali bi imati sveobuhvatni onkološki centar, kao dio EU Beating Cancer Plana, ali tek ćemo vidjeti kako će se to ostvarit", ističe Ramljak i upozorava da su izgubljene tri godine.

Također se ishodi liječenja ne prate sustavno na državnoj razini ni u javnom niti u privatnom sustavu, a "pojedincima i pojedinim organizacijama odgovara ovakva situacija i lov u mutnom". 

Vlada je nedavno strateškim investicijskim projektom proglasila privatnu Specijalnu onkološku bolnicu Medikol, a time se novac za onkološku skrb iz HZZO-a prelijeva privatnim pružateljima zdravstvene zaštite, kaže Ramljak.

Stoga smatra nužnim jasno definirati mrežu onkoloških zdravstvenih ustanova koje moraju zadovoljavati minimalne akreditacijske kriterije i pokrenuti onkološku bazu podataka, koji bi s podacima iz Registra za rak HZJZ-a konačno dali pravu sliku stanja u državi. 

Treba donijeti jasne smjernice o tome koliko pacijenti mogu čekati na pojedina vrste dijagnostičkih pretraga, vrijeme do početka liječenja, obavezno razmatranje svakog oboljelog na multidisciplinarnom timu, te praćenje ishoda liječenja, kako kliničkih, tako i onih prema iskustvu pacijenata.

Važno je i izraditi protokol komunikacije u zdravstvenom sustavu od primarne do tercijarne zaštite i palijativne skrbi, kako pacijenti više ne bi lutali u sustavu, čekali i gubili vrijeme koje nemaju, naglašava Ramljak. 

Uoči predstojećih europskih izbora i preispitivanja europskog plana za borbu protiv raka u sredini programskog razdoblja zakazanog za 2024., u Bruxellesu je održan Europski forum za borbu protiv raka, kako bi se vidjelo što učiniti u idućem razdoblju da bi zemlje članice intenzivirale borbu protiv raka.

U EU postoje velike razlike među državama i regijama, neke zemlje niti ne vode registar za rak, dok je istodobno Švedska na pragu eliminacije raka vrata maternice zbog visoke procijepljenosti protiv HPV-a.

Hrvatska zaostaje u dostupnosti onkoloških lijekova

Posebna pozornost u idućem razdoblju želi se pridati borbi protiv raka pluća, odnosno ranoj dijagnostici i boljoj dostupnosti inovativnih terapija.

Po podacima Europske komisije, Hrvatska zaostaje u dostupnosti onkoloških lijekova, a smanjena produktivnost zbog obolijevanja čini 44 posto troškova liječenja raka, što je tri puta više od prosjeka EU.

Također, 26 posto ukupnih izdataka za rak u Hrvatskoj odlazi na zdravstvenu skrb, uključujući lijekove, dok je prosjek EU 49 posto.

U Hrvatskoj se za zdravstvo izdvaja manje od osam posto BDP-a, što je po stanovniku 963 eura, dok razvijene zemlje EU izdvajaju više od 11 posto. Slovenija izdvaja 2107 eura po stanovniku, Slovačka 1220, a Češka 1860 eura.