NIJE tajna da poslodavci diljem svijeta u posljednje vrijeme sve više razmatraju alternativu klasičnom modelu osmosatnog radnog vremena i petodnevnog radnog tjedna.

I dok neki isprobavaju šestosatno radno vrijeme, drugi su se odlučili za opciju četverodnevnog radnog tjedna. Niz tvrtki u SAD-u već je ponudio tu opciju svojim radnicima, potaknut gotovo rekordno niskom nezaposlenošću u toj zemlji. 

A u taj eksperiment je sad krenuo i softverski div Microsoft, odnosno njegova podružnica u Japanu. Microsoft Japan je, naime, ovog ljeta pokrenuo projekt "Work Life Choice Challenge", u sklopu kojeg svakog petka u kolovozu zatvara svoje urede i daje zaposlenicima produljeni vikend.

>> Microsoft isprobao četverodnevni radni tjedan, produktivnost skočila za 40%

Rezultati su bili iznimno pozitivni. Naime, iako je količina vremena provedenog na poslu drastično smanjena, produktivnost je porasla za gotovo 40% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, objavio je Microsoft 

Više od 90% od 2280 zaposlenika Microsofta Japan kasnije je u anketi odgovorilo da su nove mjere imale učinka, a tvrtka je uštedjela i na drugim resursima, poput električne energije.

>> Ovo nisu mrtvaci. Ovo su Japanci koji su pali s nogu od posla

Treba li nam manje ili više radnog vremena?

Japanski radnici inače su posebno pogođeni kulturom prekomjernog rada. Prema lanjskoj studiji koju je naručila japanska vlada, čak 23% radnika odradi više od 80 prekovremenih sati mjesečno, dok je jedan od pet radnika u opasnosti od smrti zbog stresa i premorenosti radom. U Japanu postoji i riječ za ovaj zabrinjavajući fenomen - "karoshi", što doslovno znači "smrt od prekomjernog rada".

Iako je Japan pomalo ekstreman primjer, daleko je od jedinog. Najbogatiji Kinez i bivši direktor tvrtke za web trgovinu Ali Baba, Jack Ma, branio je u travnju ove godine kontroverznu kinesku radnu praksu nazvanu "996", prema kojoj se radi od 9 do 21 sat, šest dana u tjednu. Dodao je da bi svaki novi zaposlenik Ali Babe trebao biti spreman raditi 12 sati dnevno. Zanimljivo je da je u kolovozu poslao suprotnu poruku, tvrdeći da će se zahvaljujući tehnološkom napretku u sljedećih 20 godina radno vrijeme smanjiti na tri dana s ukupno 12 sati tjedno.

>> Jedan od najbogatijih Kineza javno zagovara 12-satno radno vrijeme

Vlasnik i direktor automobilske tvrtke Tesla Motors, Elon Musk, izrazio je slično mišljenje lani kad je na Twitteru napisao da je potrebno raditi iznad 80, a povremeno i iznad 100 sati tjedno ako želite promijeniti svijet, kao što smatra da njegova tvrtka radi.

No prema britanskoj Agenciji za zdravlje i sigurnost, zbog pretjeranog rada tisuće Britanaca godišnje podliježu stresu i depresiji, a manevriranje između obiteljskog života i posla otežano je za roditelje. Također, tu je i utjecaj tehnologije koja će u desetljećima pred nama vjerojatno znatno smanjiti potrebu za količinom ljudskog rada ili same radne snage. 

Zagrebačka tvrtka lani uvela četverodnevni radni tjedan: "Zadovoljni smo, nema negativnih učinaka"

Jedna hrvatska tvrtka za konzalting, Logička Matrica iz Zagreba, također je lani testirala četverodnevni radni tjedan, o čemu smo tada pisali. Nazvali smo direktoricu Renatu Šeperić Petek i pitali je jesu li zadržali takav model i jesu li zadovoljni njime. Na oba pitanja odgovorila nam je potvrdno.

>> Test zagrebačke tvrtke: Njihovi djelatnici radit će četiri dana tjedno

"Zadovoljni smo. Naša ekipa u tvrtki, nas je sedam, ne želi to promijeniti. Njima to odgovara. Fleksibilniji su, jer naša priroda posla je takva da si možemo to priuštiti, odnosno možemo se nositi s time. Nema nikakvih negativnih učinaka ni na efektivu ni na rokove", kaže nam Šeperić Petek. 

Ipak, zadržali su radno vrijeme od 40 sati tjedno, budući da je to zakonska obaveza. "Zaposlenik je slobodan jedan radni dan u tjednu, a ostala četiri dana radi deset sati dnevno, s tim da mu dajemo pauzu za ručak od sat i pol", objasnila je.

I Tedeschi razmišlja o četverodnevnom radnom tjednu

Šeperić Petek misli da ima interesa za ovakav model rada. Tako je, primjerice, osnivač i vlasnik Atlantic grupe, Emil Tedeschi, izjavio prošlog mjeseca da ozbiljno razmišlja o uvođenju četverodnevnog radnog tjedna.

"Najveći izazov je organizacija posla i povjerenje ljudi", naglašava Šeperić Petek. Ona smatra da bi se radni tjedan mogao smanjiti i na 32 sata tjedno, ali to trenutno priječi hrvatsko zakonodavstvo, koje bi prema njenom mišljenju općenito trebalo znatno fleksibilizirati. 

Vedrana Pribičević o prednostima kraćeg radnog tjedna: manje stresa, veće zadovoljstvo i produktivnost

Je li onda skraćivanje radnog tjedna na četiri dana izvedivo i bi li i druge tvrtke trebale preuzeti taj model? Kako nam je objasnila profesorica ekonomije na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa Vedrana Pribičević, izvještaj Međunarodne organizacije za rad (ILO) iz 2018. godine pokazao je inverznu vezu između produktivnosti i radnih sati - produktivnost je u prosjeku veća u zemljama koje imaju manji broj radnih sati.

"Preporuka je ILO-a smanjenje broja radnih sati za one radnike koji rade duže (obično muškarci) i osiguravanje minimalnog broja radnih sati onima koji su pretežito zaposleni na nepuno radno vrijeme (obično žene) - radni tjedan od četiri dana odgovara na ova oba izazova", objašnjava nam Pribičević.

Predstavila nam je prednosti četverodnevnog radnog tjedna. Za radnika je to:

• Smanjenje količine stresa i posljedično poboljšanje zdravlja
• Više vremena za odmor, posebice spavanje
• Više vremena za obitelj, posebice djecu
• Više vremena za hobije, vježbanje i kuhanje, odnosno zdravu prehranu, što u konačnici povećava kvalitetu života
• Manje opterećenje za radnike koji putuju na posao
• Veća fleksibilnost organizacije posla što dozvoljava bolju ravnotežu privatnog i poslovnog života

Za tvrtku su pak prednosti:

• Dokazano povećanje produktivnosti na poslu
• Moguće veće zadovoljstvo zaposlenika bez troška viših plaća
• Postojeći zaposlenici teže će se odreći te beneficije ako bi mijenjali posao pa ostaju lojalniji kompaniji
• Fleksibilnost ovakve vrste može privući najbolje talente u industriji jer su istraživanja pokazala da kod oko dvije trećine milenijalaca i generacije Z fleksibilnost radnih sati igra ključnu ulogu u odluci žele li raditi za neku kompaniju ili ne

Pribičević o nedostacima: Teža organizacija rada, neke mušterije očekuju uslugu pet dana tjedno

Pribičević nam je nabrojila i nedostatke četverodnevnog radnog tjedna. Za radnika su to:

• U industrijama u kojima je potrebno da radnik bude dostupan pet dana tjedno, ili u nekim slučajevima sedam dana tjedno, neki će radnici morati raditi u čudna vremena ili većina radnika neće imati fiksno radno vrijeme, odnosno dolasci na posao će im alternirati na tjednoj bazi
• Neke kompanije će pokušati radnicima platiti četiri radna dana u kojima će radnici raditi 10 umjesto 8 sati, što za posljedicu može imati pad produktivnosti u ta četiri dana

Za kompaniju su nedostaci: 

• Organizacija rada bit će posebice veliki izazov, posebice ako kompanija kao eksperiment uvede četverodnevni radni tjedan samo jednom dijelu zaposlenika - ti zaposlenici mogu osjetiti pritisak da ipak petkom od kuće rade dok njihovi kolege rade na poslu
• U kompanijama gdje potrošači očekuju uslugu pet dana tjedno moguće je implementirati trodnevni vikend u dvije sheme - petak-subota-nedjelja i subota-nedjelja-ponedjeljak, no to će biti samo moguće ako su zaposlenici po kompetencijama i vještinama relativno homogeni. 

"Pretjerana fleksibilnost stvara preveliku količinu administracije radnih sati, prekovremenih sati i obračunavanja godišnjeg odmora, posebice ako dio zaposlenika u kompaniji izabere peterodnevni radni tjedan, a dio četverodnevni radni tjedan. Manjak radnih sati mora se nadoknaditi zapošljavanjem dodatnog osoblja što povećava troškove", upozorava također Pribičević.

"Obavljamo istu količinu posla, samo smo pametniji oko toga"

Što se tvrtki u samom SAD-u tiče, neke od njih zadržavaju radni tjedan od 40 sati, raspoređen u četiri 10-satna radna dana, dok ga drugi skraćuju na 32 sata tjedno, piše CNN.

U softverskoj tvrtki Wildbit tako su smanjili radni tjedan na 32 sata, a tako rade već više od dvije godine. I tamo je skraćeno radno vrijeme uvedeno kao eksperiment preko ljeta, ali se pokazalo uspješno za sve pa je zadržano.

"Nastavili smo ga produljivati svaki kvartal i godinu dana kasnije, kad smo se osvrnuli, shvatili smo da smo napravili puno više nego što smo uspjeli u dugo vremena", objasnila je direktorica tvrtke Natalie Nagale za CNN.

Dodala je kako produljeni vikend daje zaposlenicima vremena da se regeneriraju: "U ponedjeljak ujutro svi trče na posao. Možete procesuirati izazove i promisliti stvari koje su vas blokirale i u ponedjeljak se osjećate osnaženo da obavite posao." 

"Obavljamo istu količinu posla, samo smo pametniji oko toga", kaže direktorica Wildbita, objašnjavajući kako su zaposlenici ograničeni na dva polusatna sastanka tjedno, dok ostatak radnog rasporeda sami kontroliraju. 

"Pregorijevanje radnika je stvaran fenomen"

Još jedna softverska tvrtka iz New Yorka, Cockroach Labs, imala je petak slobodno otkad je osnovana 2015. Njihova direktorica za ljudske resurse Lindsay Grenawalt objasnila je logiku iza te odluke: "Pregorijevanje (burnout) je stvaran fenomen. Kad zaposlite briljantne ljude, oni će dati sve vašoj tvrtki. Na tvrtki je onda da kaže: 'Čekaj, ne želimo da pregoriš, želimo da ostaneš ovdje duže vrijeme i radiš najbolje što možeš.' Ne možete to činiti ako ste iscrpljeni i ljutiti."

S vremenom je ipak, kako je tvrtka rasla i morala se prilagođavati mušterijama i partnerima, promijenila "slobodne petke" u "fleksibilne petke", budući da trodnevni vikend ne odgovara svačijem opisu posla.

Financijska tvrtka s Novog Zelanda, Perpetual Guardian, također je uvela četverodnevni radni tjedan. Eksperiment se pokazao uspješnim jer su svi zaposleni pokazali veću produktivnost, manju razinu stresa i bolju ravnotežu između privatnog i poslovnog života, piše britanski Guardian. 78 posto radnika reklo je da se osjeća mnogo bolje i da bolje kontrolira odnos poslovnog i privatnog života.

Niz manjih britanskih tvrtki također se prebacio na četverodnevni radni tjedan, o čemu je ranije ove godine pisao Guardian. Među njima su proizvođač intimnog donjeg rublja Lara Intimates, firma za dizajn osvjetljenja Elektra Lighting i proizvođač fotografske opreme Intrepid Camera. Nitko od njih nije smanjio plaću radnicima.

Zaposlenici su, izgleda, više nego zadovoljni. "Dva dana od sedam naprosto nisu dovoljna za oporavak od stresnog tjedna. Tri su dovoljna za oporavak i ekstra vrijeme da napravite nešto drugo. Gotovo se čini kao da rad prekida vikend, a ne obrnuto", komentirao je Neil Knowles iz Elektre za Guardian.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.