U Hrvatskoj čak ni humanitarna akcija ne može proći bez osjećaja gorčine
Foto: HTZ
KRAJEM prošle i početkom ove godine u Hrvatskoj se održava hvalevrijedna humanitarna akcija.
U organizaciji Udruge oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske pokrenut je projekt pod nazivom "Plastičnim čepovima do skupih lijekova". Potpisivanjem ugovora o otkupu, prikupljanju i zbrinjavanju plastičnih čepova Udruzi oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske omogućeno je pribaviti financijska sredstva za skupe lijekove.
Akciju su podržale mnoge organizacije, škole i pojedinci, a javnost se posebno zainteresirala za uključivanje Nacionalnog parka Krka i Nacionalnog parka Brijuni u akciju prikupljanja plastičnih čepova.
Oba su nacionalna parka javnom objavom pozvale građane na prikupljanje i slanje plastičnih čepova u zamjenu za ulaznice u Nacionalni park. Za dvije ulaznice bilo je potrebno prikupiti jedan kilogram čepova. No nažalost, izgleda da rijetko koja akcija u Hrvatskoj, pa čak i humanitarna poput ove, može proći bez osjećaja gorčine.
Neugodno iznenađenje
Naime, nakon što je prošlog tjedna dovršena akcija prikupljanja plastičnih čepova u NP Brijuni, mnogi su ostali neugodno iznenađeni objavom Nacionalnog parka Brijuni na svojim web-stranicama. Dobivene karte po odluci Nacionalnog parka moguće je iskoristiti isključivo ulaskom u popodnevnom terminu, brodom iz Fažane u 16:45 sati. Radno vrijeme Nacionalnog parka Brijuni je do 20:00.
Što je dovelo do takve odluke, pitali smo gospođu Vesnu Danko Klunić iz Nacionalnog parka Brijuni. Saznali smo kako je odaziv na humanitarnu akciju bio iznad svih očekivanja u upravi Nacionalnog parka. Prikupljeno je 9 tona plastičnih čepova i podijeljena 21.000 ulaznica. Takav veliki broj posjetitelja predstavlja logistički problem za Nacionalni park te su odlučili, kako bi svi posjetitelji koji su karte dobili kroz ovu akciju, imali jednak pristup Nacionalnom parku, da se njihov prijevoz organizira i ograniči na jednu brodsku liniju dnevno, u 16:45.
Na pitanje nije li nelogično, ukoliko postoji velik interes, dodatno ograničavati vrijeme posjeta, čime će se stvoriti još veća gužva i još veći pritisak, nismo dobili jednoznačan odgovor. U parku su izračunali da sve koji su sudjelovali u nagradnom natječaju mogu provesti kroz park u takvoj organizaciji, i to je to.
No, problem ipak stvara jedan osjećaj prevare kod sudionika. U školama su djeca, pogotovo ona nižih razreda, mjesecima prikupljala plastične čepove. Da bi sada dobila obavijest da mogu proputovati više stotina kilometara kako bi ih pustili u park na tri sata. Ogorčenje u pravilu proizlazi iz činjenice da takvi uvjeti posjeta nisu postojali u objavi i pozivu, već su doneseni naknadno.
Tragom ove priče, pitali smo i u drugom parku koji je sudjelovao u natječaju, Nacionalni park Krka, kakva su njihova iskustva s provedbom ove humanitarne akcije.
Rukovoditeljica Odsjeka za odnose s javnošću gospođa Katia Župan nam je potvrdila da je odaziv i u ovom parku bio izniman, te da je i ovdje prikupljeno oko 9 tona plastičnih čepova. No sve podijeljene ulaznice, sukladno objavi natječaja, u tom se parku mogu iskoristiti bez ikakvih dodatnih, naknadnih ograničenja. Gospođa Župan ipak ističe lokaciju kao faktor koji kod Brijuna može uzrokovati logističke probleme. Radi se ipak o otocima za koje je potrebno organizirati poseban prijevoz, dok kod posjeta Nacionalnom parku Krka takvih problema nema.
Djecu se od malih nogu uči krivim vrijednostima
U svakom slučaju, kako su rekli u Nacionalnom parku Brijuni, još će se jednom preispitati ova odluka o načinu korištenja ulaznica u park. Toplo se nadamo da će to uistinu i biti tako, budući bi zaista bila šteta jednu dobru humanitarnu akciju poput ove, na kraju zagorčati potezom koji će u konačnici štetiti svima. I Nacionalnom parku Brijuni kao instituciji zbog loše slike u javnosti koju na taj način stvaraju o sebi. I Udruzi oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske, budući da će se zbog osjećaja prevare smanjiti buduće sudjelovanje u sličnim akcijama. I društvu kao cjelini, jer se djeca od malih nogu susreću sa „grubom stvarnošću“ te ih se uči krivim vrijednostima. I okolišu u kojemu živimo, jer je svaki reciklirani komad plastike, pa bio to i samo čep, ulaganje u našu zajedničku budućnost.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati