PROŠLE je godine u hrvatskim zračnim lukama ukupno ukrcano i iskrcano 9.78 milijuna putnika, što je porast od 108.2 posto u usporedbi s 2021. godinom, ali i 14 posto manje nego u pretpandemijskoj 2019. godini, kada je bilo rekordnih 11.4 milijuna putnika, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Tijekom prošle godine u hrvatskim je zračnim lukama ostvareno 118 tisuća slijetanja i polijetanja zrakoplova, što je u odnosu na 2021. godinu porast za 38.3 posto, a porastao je i promet tereta, i to za 10.9 posto, na 9.8 tisuća tona.

Uobičajeno, najveći promet putnika prošle godine ostvarila je zračna luka Zagreb, nešto više od 3.1 milijun, što je porast od 123.4 posto u odnosu na 2021. godinu.

Po broju putnika slijedi zračna luka Split kroz koju je lani prošlo gotovo 2.9 milijuna putnika, što je u odnosu na godinu ranije porast za 85.1 posto, dok je zračna luka Dubrovnik s 2.1 milijun putnika ostvarila porast od 133 posto. 

Više od milijun putnika ili njih gotovo 1.1 milijun prošle je godine prošlo kroz zadarsku zračnu luku, koja je time na godišnjoj razini u plusu od 116.4 posto.

Peta po broju putnika u prošloj godini je zračna luka Pula s nešto više od 383 tisuće putnika i porastom za 46.6 posto u odnosu na 2021. godinu, dok je s nešto više od 160 tisuća putnika zračna luka Rijeka zabilježila najveći postotni porast, za 206 posto. 

Porasti i u prosincu

Po podacima DZS-a, u prosincu prošle godine u hrvatskim zračnim lukama je ukrcano i iskrcano 305 tisuća putnika, što je 41.1 posto više nego u posljednjem mjesecu 2021. godine. 

Lanjski prosinac po broju putnika približio se prometu iz prosinca 2019. godine, s obzirom na to da je lani putnika bilo 0.8 posto manje nego u zadnjem mjesecu pretpandemijske 2019. godine.

I u prosincu je najveći promet putnika ostvarila zračna luka Zagreb - 246 tisuća putnika ili 37.6 posto više u odnosu na prosinac 2021. godine, kada je prevezeno 178 tisuća putnika, i porast od 6.7 posto u odnosu na prosinac 2019. godine, kada je promet iznosio 230 tisuća putnika, zamjećuju statističari.

Slijedi zračna luka Split s 36 tisuća putnika, što je porast od 52.8 posto u odnosu na prosinac 2021. godine, ali i pad od 8.1 posto u odnosu na prosinac 2019. godine, te zračna luka Dubrovnik s 19 tisuća putnika, ili porastom od 61 posto u odnosu na prosinac godinu prije, ali i nadalje znatnijim padom u odnosu na zadnji mjesec pretpandemijske 2019. godine, za 46.3 posto.

Najveći međunarodni promet s Njemačkom

Po podacima DZS-a, u posljednjem mjesecu prošle godine najveći je međunarodni putnički promet ostvaren sa zračnim lukama iz Njemačke, 68 tisuća putnika, što je za 42.4 posto više u odnosu na prosinac 2021. godine, ali i za 23.9 posto manje u odnosu na prosinac 2019. godine.

Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine s prevezene 22 tisuće putnika, ili 98.7 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kao i za 31.4 posto više u odnosu na prosinac 2019. godine, te zračne luke Nizozemske s 19 tisuća prevezenih putnika, čime se bilježi porast za 24.9 posto u odnosu na prosinac 2021. godine i još osjetniji porast, za 40,7 posto u odnosu na prosinac 2019. godine.

U prosincu prošle godine ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u hrvatskim zračnim je iznosio 4739, što je porast od 1.8 posto u usporedbi s prosincem 2021. godine, ali i tri posto manje u odnosu na prosinac 2019. godine. 

Ukupan promet tereta u zračnim lukama u prosincu 2022. iznosio je 860 tona, što je pad od 2.5 posto u usporedbi s prosincem 2021. godine, ali u odnosu na prosinac 2019. porast od 3.7 posto, navode iz DZS-a.