KANABIS ima tisućljetnu tradiciju uzgoja, ali je do sada bilo malo povijesnih ili arheoloških dokaza o počecima njegove upotrebe kao sredstva s halucinogenim djelovanjem, a po kojem je danas ova biljka najpoznatija, javlja CNN.

Iskopavanjem grobnice stare 2500 godina u zapadnoj Kini otkriveni su najraniji nedvojbeni dokazi da su ljudi koristili kanabis zbog njegovih psihoaktivnih svojstava.
 
Nađeni artefakti

Znanstvenici iz Kine i Njemačke su analizirali nađene grobne artefakte poput posuda s nagorenim kamenjem te su u njima uočili prisustvo kanabisa s visokom količinom tetrahidrokanabinola (THC), odnosno snažne psihoaktivne supstance iz ove biljke. Autori studije objavljene u srijedu u časopisu Science of Human History sugeriraju da se kanabis najvjerojatnije koristio tijekom pogrebnih obreda, kao način komuniciranja s onostranim svijetom.

Načini upotrebe

Ipak malo je vjerojatno da je kanabis korišten onako kako se najčešće koristi danas. Vjerojatnije se palio poput tamjana te su ljudi onda udisali njegova isparenja. Nicole Boivin, direktorica Instituta Max Planck za znanost o ljudskoj povijesti i ujedno autorica izvješća, kaže da je sada jasno da je kanabis paljen unutar drvenih posuda na vrućem kamenju. Deset ovakvih posuda/peći nađeno je na groblju Jirzankal u planinama Pamira, u blizini kineske granice s Pakistanom. 

Herodot o kanabisu

Brojni povjesničari povezuju prva pušenja kanabisa s drevnim srednjoazijskim stepama, ali se njihova mišljenja zasnivaju isključivo na pisanim izvorima, konkretno na jednom tekstu koji je napisao grčki povjesničar Herodot.

Veće količine THC-a u planinskim područjima 

Voditelji ovog istraživanja kažu da ova njihova studija nudi prvi konkretan dokaz korištenja kanabisa na razmatranom području. Pronalaženje dokaza o drevnoj upotrebi droga je poput "traženja igle u plastu sijena" jer je ovakva vrsta građe vrlo nepostojana i ne mora nužno ostaviti fizički trag. U rezultatima istraživanja je navedeno da biljka kanabis stvara veće količine THC-a kada raste na višim visinama, što je možda razlog zašto su ljudi u planinskim krajevima poput Pamira rano prihvatili i ovu suvremenom svijetu bližu upotrebu kanabisa. 

Putovi širenja 

Robert Spengler, vodeći arheobotaničar za istraživanja, također na Institutu Max Planck, smatra da studija pokazuje da je upotreba kanabisa dio kulturnih tradicija koje su se širile putovima kulturne razmjene. Naša današnja perspektiva kanabisa, prema mišljenju ovog znanstvenika, jako se razlikuje unutar različitih suvremenih kultura, ali je sigurno da ona ima dugu povijest različite medicinske, ritualne i rekreativne upotrebe.