MINNEAPOLIS je u posljednja tri tjedna zabilježio dvije smrtonosne pucnjave u kojima su federalni agenti ubili dvije osobe. Dodatno je to pojačalo već iznimno naglašene političke napetosti u zemlji.

Situacija eskalirala u prosvjede

Renée Good ubijena je 7. siječnja, a Alex Pretti prošle subote. Good je ubio agent ICE-a, dok je Prettija ubio agent američke granične patrole. ICE (Imigracijska i carinska služba) je federalna agencija zadužena za provedbu imigracijskih zakona, uključujući uhićenja, pritvaranja i deportacije.

Pucnjave su se dogodile u jeku masovnih ICE racija pa javnost ovo ne vidi kao izolirane incidente, pogotovo zato jer dio javnosti i medija ICE sve češće opisuje kao "paravojsku" ili američki Gestapo.

Nakon prvog ubojstva, deseci tisuća ljudi marširali su ulicama Minneapolisa kako bi prosvjedovali. Ne čudi zato da je reakcija javnosti nakon ubojstva Prettija odmah eskalirala u prosvjede, koji su osim u Minneapolisu izbili i u New Yorku, Washingtonu, San Franciscu...

Napetost je i na sudovima

Dolazi i do sve većih napetosti između državnih i saveznih dužnosnika. Lokalni dužnosnici dovode u pitanje službene verzije događaja, koje govore o samoobrani, pozivajući se na videosnimke očevidaca koje se čine u suprotnosti s vladinim izvješćima. Guverner Minnesote Tim Walz izjavio je da će država provesti vlastitu istragu te je početno izvješće savezne administracije osudio kao "laži".

Minnesota, prema najavama državnih dužnosnika i pritisku javnosti, želi da se razmotri kazneni progon agenata. No, federalni agenti u pravilu se mogu pozvati na tzv. imunitet od državnog kaznenog progona za radnje poduzete u sklopu službene dužnosti, zbog čega bi svaki pokušaj optužnice vjerojatno završio pravnom bitkom na saveznoj razini.

Sve to dovodi do pojačanih sukoba, kako na ulicama između agenata ICE-a i prosvjednika, tako i na sudovima između dužnosnika Trumpove administracije i federalnih sudaca.

Reakcije bivših predsjednika i senatora

Bivši predsjednik SAD-a Bill Clinton upozorio je da se SAD nalazi u ključnom povijesnom trenutku. "Ako nakon 250 godina olako prepustimo svoje slobode, možda ih više nikada nećemo dobiti natrag", upozorio je.

Reagirao je i bivši predsjednik Barack Obama. On je sa svojom suprugom Michelle poručio da bi ubojstvo Prettija na ulicama Minneapolisa trebalo biti poziv na buđenje za svakog Amerikanca, bez obzira na stranačku pripadnost.

Ne reagiraju samo demokrati. I sve više republikanaca traže opsežnu istragu ubojstva u Minneapolisu. Republikanska senatorica iz Aljaske Lisa Murkowski rekla je da je potrebna "sveobuhvatna i neovisna istraga pucnjave", dodavši da bi ona pomogla "obnovi povjerenja" te da "agenti ICE-a nemaju neograničenu slobodu djelovanja".

Strahovi od građanskog rata

U komentaru za Guardian, profesorica prava Claire Finkelstein upozorava da događaji u Minnesoti podsjećaju na ranu fazu scenarija "građanskog rata" o kojem se posljednjih godina raspravlja u američkim sigurnosnim analizama. Tvrdi da kombinacija pojačanih operacija federalnih agenata, rasta otpora na ulicama i mogućeg ignoriranja sudskih ograničenja može dovesti do otvorene eskalacije.

Dodatne strahove izazvala je Trumpova najava da bi mogao aktivirati Zakon o pobuni i poslati vojsku na ulice, što analitičari vide kao potez koji bi mogao zapaliti situaciju umjesto da je smiri. Zakon o pobuni koristio je još Abraham Lincoln tijekom pobune južnih država u Američkom građanskom ratu.

U tekstu Guardiana "Ovako izgleda fašizam: teror u Minneapolisu podsjeća na građanski rat", autor David Smith je analizirao kako su pojačane federalne akcije i nasilje na terenu postali okidač za daljnju eskalaciju, uz rast prosvjeda i sve dublje političke podjele u SAD-u.

Građanski rat je nerealna opcija

Unatoč ovim najavama, klasični scenarij građanskog rata kakav je SAD imao u 19. stoljeću zasad nije realan. Ne postoje dvije jasno odvojene strane s teritorijem, zapovjednom strukturom i političkim ciljem koji bi se provodio oružjem.

Ipak, rizik eskalacije i dugotrajne destabilizacije postoji, uz sve češće sukobe na ulicama te institucionalni rat između administracije i sudova. Svoje viđenje problematike za Index je iznio Vlatko Cvrtila, geopolitički analitičar sa Sveučilišta Vern.

"Kad se upotrebljava izraz građanski rat i govori o mogućnosti takve eskalacije, treba biti oprezan. Za građanski rat ipak bi trebali postojati drukčiji uvjeti nego što su danas u SAD-u, bez obzira na polarizaciju kojoj doprinosi, i dodatno je potiče, administracija Donalda Trumpa", govori on.

Cvrtila: I dio Trumpove baze pokazuje otpor

"Današnja situacija potaknuta je aktivnostima ICE-a, koji imaju zadaću što brže provesti jedno od najvećih Trumpovih obećanja: deportaciju svih onih koji su se ogriješili o zakone. Broj agenata ICE-a znatno je porastao, a pritom mnogi nisu prošli kroz uobičajene procedure. Kriteriji su sniženi kako bi se stvorili potrebni kapaciteti.

Istovremeno se primjenjuju metode koje su u velikoj mjeri strane američkom društvu. I tu dolazimo do toga da, iako dio Trumpovih birača ovakav pristup odobrava, drugi dio, uključujući i dio MAGA baze, pokazuje otpor", rekao je.

Bitno pitanje međuizbora

Kaže da je sada za očekivati promjenu diskursa i strateških narativa. Dotaknuo se i međuizbora. Radi se o izborima na polovici predsjedničkog mandata na kojima se bira novi sastav Kongresa - cijeli Zastupnički dom i dio Senata. Obično se doživljavaju kao referendum o predsjedniku i često odlučuju ima li Bijela kuća većinu za provođenje politike. Ove godine međuizbori su 3. studenoga.

Demokratski senator Chris Murphy tvrdi da Trumpova administracija namjerno šalje savezne imigracijske agente u gradove širom SAD-a kako bi izazvala kaos, posebno u politički neizvjesnim državama. Po njemu, cilj je stvoriti dojam da su gradovi i savezne države "izvan kontrole" te potom to iskoristiti kao argument da se izbori moraju staviti pod federalni nadzor, piše The Hill.

"Dolazi do opravdavanja postupaka kroz argumente poput nesuradnje demokratskih guvernera s federalnim agentima, čime se odgovornost prebacuje na političke protivnike. Time dolazi do sve jače polarizacije, koja bi se mogla maksimalno iskoristiti kako bi se pred međuizbore homogeniziralo biračko tijelo i postigli što bolji rezultati", rekao je Cvrtila.

"No, prema istraživanjima, migracijska politika čak nije ni među tri najvažnije teme, ispred nje su ekonomska pitanja. Moguće je da se nametnu teme iz područja sigurnosti koje bi se mogle politički iskoristiti, ali nisam siguran da bi to moglo zaustaviti rastuće nezadovoljstvo, i među demokratima i među neodlučnima", kaže.

"Za očekivati je smanjenje tenzija"

"Amerikanci ne vole vojsku na ulicama, a postoje i zakoni koji sprječavaju da vojska obavlja policijske ovlasti. Prema posljednjim Trumpovim izjavama čini se da se pokušavaju smanjiti tenzije i postići smirivanje. Može se očekivati da će administracija pokušati u prvi plan staviti uspjehe poput smanjenja kriminala i broja kriminalaca koji su deportirani.

Istodobno će se vjerojatno nastojati smanjiti opseg represivnih metoda koje izazivaju otpor u javnosti i dijelu republikanske biračke baze, kojoj smeta način provedbe.

Midterm izbori su uvijek važni. Trumpu je važno zadržati većinu u Zastupničkom domu i Senatu, što je ključno za politike koje želi provoditi. Ne radi se samo o unutarnjoj politici, rezultati će se pažljivo pratiti i s druge strane Atlantika. Tako se očekuje da bi ova administracija mogla izgubiti većinu, što bi ograničilo njezino vanjskopolitičko djelovanje.

Dio europskih aktera pritom računa i na povratak većeg naglaska na institucije, kako bi se ograničila samovolja koja dovodi do ozbiljnih turbulencija", rekao je Cvrtila.