BROJ zahtjeva za azil u Europskoj uniji ponovno je pao prošle godine i to za 20 posto na godišnjoj razini, objavila je agencija odgovorna za praćenje tog procesa. Preliminarni podaci pokazuju da je od početka siječnja do sredine prosinca 2025. registrirano oko 780.200 zahtjeva u 27 država članica EU-a te partnerskim zemljama Norveškoj i Švicarskoj, prema povjerljivom izvješću Europske komisije.

Informaciju, koja je proslijeđena državama članicama EU-a, dobio je list Welt am Sonntag te ju je dpa dobio na uvid. To predstavlja pad od oko jedne petine u usporedbi s istim razdobljem 2024. i uglavnom se može pripisati padu broja zahtjeva za azil osoba iz Sirije, navodi se u izvješću.

Od pada dugogodišnjeg vladara Bašara al-Asada potkraj 2024., Sirijci se nadaju boljoj budućnosti, što rezultira manjom migracijom u inozemstvo.

Migracije u Njemačku također u padu

Njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je početkom ovog mjeseca da je u zemlju stiglo znatno manje tražitelja azila. Prema službenim podacima, broj prvih zahtjeva pao je za 51 posto na 113.236 u 2025. godini u usporedbi s 2024. godinom.

Izvješće Europske komisije uzima u obzir i prve i naknadne zahtjeve.

U Njemačkoj je tijekom izvještajnog razdoblja podneseno oko 149.100 zahtjeva. Slijedi Francuska sa 148.600 zahtjeva, Španjolska sa 137.300 zahtjeva i Italija sa 125.800 zahtjeva.

Povjerenik EU-a zadovoljan brojkama

Ne navodeći konkretne brojke, povjerenik EU-a za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner rekao je da je 2025. bila dobra godina za europsku migracijsku politiku.

Europska unija dosljedno je napredovala s reformom zakona o migracijama i azilu te je provela ključne dijelove zakonodavnog paketa, rekao je Brunner na prijelazu godine.

To uključuje jaču zaštitu vanjskih granica i ubrzane postupke. Rezultati su jasno vidljivi: ilegalni prijelazi granice pali su za više od polovice od 2023. godine, rekao je povjerenik.