POLJSKI premijer Donald Tusk reagirao je na izvješća koja su oživila pitanja o tome tko je izazvao eksplozije na plinovodu Sjeverni tok rekavši da bi se inicijatori projekta plinovoda trebali "ispričati i zašutjeti".

Tuskov komentar je uslijedio nakon što je jedan od njegovih zamjenika zanijekao tvrdnju da je Varšava djelomično odgovorna za eksploziju. Wall Street Journal je objavio da su ukrajinske vlasti odgovorne za eksplozije u rujnu 2022., što je bio dramatičan čin sabotaže koji je Njemačku odsjekao od ključnog izvora energije i pogoršao energetsku krizu u Europi.

Njemačka je bila partner Rusiji u projektu plinovoda. Poljska je dugo govorila da su njeni sigurnosni interesi narušeni Sjevernim tokom. "Svim inicijatorima i pokroviteljima Sjevernog toka 1 i 2. Jedina stvar koju biste danas trebali učiniti je ispričati se i zašutjeti", napisao je Tusk na X-u.

Bivši šef obavještajaca prozvao Varšavu

Čini se da je Tusk posebno reagirao na tvrdnju bivšeg šefa njemačke vanjske obavještajne agencije (BND) Augusta Hanninga, koji je za njemački dnevnik Die Welt izjavio da je napad na plinovode Sjeverni tok morao imati potporu Poljske. Hanning je rekao da bi Njemačka trebala razmotriti traženje odštete od Poljske i Ukrajine.

Hanning, koji se povukao s posla šefa špijuna, nije pružio nikakve dokaze u prilog svojoj tvrdnji. Neki promatrači primijetili su da je služio pod bivšim njemačkim kancelarom Gerhardom Schroederom, koji je kasnije nastavio raditi za ruske državne energetske tvrtke, uključujući tvrtku Sjeverni tok. 

Krzysztof Gawkowski, zamjenik poljskog premijera i ministar digitalnih poslova, oštro je demantirao izvješća da su Poljska i Ukrajina oštetile plinovod Sjeverni tok u intervjuu za televiziju Polsat. Gawkowski je naveo da je komentare bivšeg pripadnika njemačke obavještajne službe "inicirala Moskva" i da su bili usmjereni na destabilizaciju zemalja NATO-a, prenosi Associated Press.

Sjeverni tok 2 nije postao operativan

U srijedu su poljski tužitelji potvrdili da su primili nalog za uhićenje Ukrajinca kojeg Njemačka traži kao osumnjičenika za napad na plinovod. Projekt Sjeverni tok, s dva plinovoda za prijenos plina iz Rusije u Europu duž dna Baltičkog mora, nastavio se unatoč protivljenju Poljske, SAD-a i Ukrajine.

Projektom je omogućeno slanje ruskog plina izravno u zapadnu Europu, odnosno zaobilaženje Poljske i Ukrajine. Budući da je sav plin ranije išao kopnom, Varšava i Kijev su se bojali gubitka ogromnih iznosa u tranzitnim naknadama i političkog utjecaja koji je dolazio s kontrolom transporta plina.

Sjeverni tok 1 dovršen je i pušten u rad 2011. Sjeverni tok 2 nije dovršen do jeseni 2021., ali nije postao operativan zbog ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu u veljači 2022.