TURSKI list "Turksih weekly" u svom današnjem web izdanju piše o prošlotjednom otvaranju novih šest poglavlja koje je Hrvatska otvorila u pristupnim pregovorima s Europskom unijom i frustraciji koja ovih dana prevladava u turskim političkim krugovima zbog zastoja pregovora te zemlje s EU-om.

Dok turske vlasti nastoje pokrenuti pregovore na što većem broju područja o pristupanju EU, vladajući političari izražavaju nezadovoljstvo činjenicom da je EU s Turskom otvorila pregovore na tek dva, dok je s Hrvatskom isto učinjeno na šest novih područja.

List piše kako je time Ankara ostavljena daleko iza Zagreba u utrci za ulazak u Uniju. Ovaj potez pokazuje kako se Hrvatska sada nalazi na putu da do kraja desetljeća postane punopravnom članicom EU, dok se s druge strane produbila nesigurnost oko članstva Turske. Ta je zemlja javno kritizirala poteze koji blokiraju njene napore za ulazak u Uniju, te je pozvala Bruxelles da se drži ranije utvrđene procedure.

Turska je s puno zabrinutosti i oklijevanja od strane Unije, u listopadu 2005. otvorila pregovore u tek četiri od ukupno 35 poglavlja u kojima Turska mora uskladiti postojeće zakone s onima važećim u Uniji. Na tom je planu učinjen malen napredak, piše list.

Proces prilagodbe turskih zakona teče vrlo usporeno, a dodatni uteg pridruživanju Turske predstavlja i francuska inicijativa blokiranja nastavka pregovora što bi ovisilo o odgovorima na vitalna ekonomska i monetarna pitanja država kandidatkinja.

Turski državni tajnik i glavni pregovarač s EU-om Ali Babacan, izrazio je negodovanje spomenutim francuskim potezom te je istakao kako se nada da će EU, unatoč poteškoćama, ipak nastaviti pregovore s Turskom. Zaključio je kako daljnjim odgađanjem nastavka pregovora neće biti oštećena samo Turska već i Europska unija.

S druge pak strane EU od Turske traži ubrzanje provođenja reformi potrebnih za punopravno članstvo kao i usklađivanje zakona. Veliki problem predstavlja i dugogodišnji spor s Grčkom oko Cipra na koji obje zemlje polažu pravo državnosti.

List prenosi i izjavu hrvatske ministrice vanjskih poslova Kolinde Grabar-Kitarović koje je izrazila uvjerenje kako će Hrvatska do 2009. postati spremna za punopravno članstvo u Uniji.

Politički analitičari navode kako je nakon proširenja na deset novih zemalja 2004. i još dvije zemlje početkom ove godine, širenje Unije prešlo u nešto sporiji tempo u kojem Hrvatska i ostale bivše jugoslavenske republike imaju veće šanse za ulazak u Uniju nego Turska.

Hrvatska će sa svojih 4.5 milijuna stanovnika postati druga bivša jugoslavenska republika koja će ući u EU, nakon što je to 2004. postigla Slovenija. Njen ulazak u Uniju ovisi o brzini održavanja pregovora i, nakon što oni završe, o tome koliko će vremena trebati vladama zemalja članica EU da ratificiraju pristupni sporazum.

Hrvatska se još uvijek mora suočiti s pozivima Unije da reformira nekompetitivnu industriju poput željezoprerađivačke industrije i brodogradnje, te da se potpuno obračuna s korupcijom u društvu.
 
List u zaključku teksta navodi riječi njemačkog ministra vanjskih poslova Franka-Waltera Steinmeiera koji je kazao kako su pregovori s Hrvatskom "u punom tijeku" i kako je "Hrvatska na dobrom putu prema Europi".

I.K.