"IZBJEGLICE predstavljaju najveću opasnost po našu privredu, kulturu, javni red i mir, unutarnju i vanjsku sigurnost. Sada je vrijeme da ih pošaljemo kući", napisao je prošli tjedan na Twitteru Sinan Ogan, predsjednički kandidat ultranacionalističkog i desničarskog saveza ATA. Tko god je mislio da će takve populističke izjave izazvati negodovanje i kritike u Turskoj, bit će šokiran. Jer Ogan je dobio mnogo podrške za svoj tvit, piše Deutsche Welle.

Prema procjenama, u Turskoj trenutno živi oko 5.5 milijuna izbjeglica. Nakon pandemije, ekonomske krize i razornih potresa, oni nisu dobrodošli. Izbjeglice su odigrale značajnu ulogu u predizbornoj kampanji Sinana Ogana. U svojim postovima na društvenim mrežama često prikazuje Sirijce kao kriminalce i opasne ljude, dok istovremeno hvali turski identitet.

Na prvom krugu izbora u nedjelju, 14. svibnja, Ogan je zauzeo treće, odnosno posljednje mjesto. Iznenađenje je da je ipak dobio 5.1 posto glasova. Recep Tayyip Erdogan je dobio 49.5 posto, a njegov izazivač Kilicdaroglu, kandidat najvećeg oporbenog saveza, dobio je oko 45 posto glasova.

S neočekivano visokim udjelom glasova od 5.1 posto, nacionalist Sinan Ogan bi sada mogao utjecati na ishod drugog kruga izbora. Neizvjesno je hoće li on dati izbornu preporuku i, ako je bude, hoće li ga njegovo biračko tijelo poslušati. O njegovim biračima se vrlo malo zna. Ipak, Ogan definitivno ima u rukama dobre karte.

Ni Erdogan ni Kilicdaroglu ne mogu ga ignorirati - polazeći od toga da obojica žele pobjedu u drugom krugu.

Sinan Ogan je ostvario svoj cilj

Sinan Ogan je od početka imao za cilj da se izbori odluče tek u drugom krugu. Tako želi natjerati Erdogana i Kilicdaroglua na pregovore pod svojim uvjetima. Ogan želi skupo "prodati" svoju podršku. "Kada dođe vrijeme, nećemo besplatno sjesti za pregovarački stol", rekao je on prije izbora. Kao protuuslugu za podršku iznio je zahtjeve za ministarske položaje u novoj vladi.

Trenutno se Ogan konzultira s vrhom svog saveza. Nakon toga će vjerojatno započeti pregovore s Erdoganom i Kilicdarogluom. Prije izbora Ogan je obojicu snažno kritizirao zbog navodne suradnje s Kurdima.

Ove na vlasti je optužio da surađuju s prokurdskom islamističkom strankom HÜDAPAR, a oporbeni savez je kritizirao jer je za svog kandidata Kilicdaroglua dobio podršku prokurdske stranke HDP. Ogan smatra da je HDP, treća najjača snaga u parlamentu, blizak terorističkoj organizaciji PKK.

Ideološki gledano, Ogan je bliži islamističko-konzervativnom Erdoganu nego liberalno-sekularnom Kilicdarogluu. Međutim, ako Ogan ipak preporuči glasanje za kandidata oporbe, sigurno će to povezati s dodatnim uvjetima kao što je odustajanje od podrške Kurdima. Hoće li Kilicdaroglu to moći prihvatiti, vrlo je upitno jer birači HDP-a su većinski glasali upravo za lidera opozicije.

U Turskoj od 2018. je predsjedničkim sustavom predviđeno da je predsjednik države istovremeno i predsjednik vlade, imenuje i otpušta ministre i visoke državne službenike prema vlastitom nahođenju. Također ima ovlasti za donošenje predsjedničkih uredbi i popunjavanje mnogih položaja u pravosuđu, financijskom ili obrazovnom sektoru. Kritične institucije poput obavještajne službe ili moćne vjerske organizacije Diyanet su direktno podređene predsjedniku.

Dakle, 28. svibnja se ne odlučuje samo o predsjedniku već i o šefu vlade koji će idućih pet godina voditi zemlju i oblikovati unutarnju i vanjsku politiku.

Tko je Sinan Ogan?

Sinan Ogan je rođen u gradu Igdıru na istoku Anatolije. Studirao je ekonomiju i upravne znanosti na Sveučilištu Marmara u Istanbulu. Nakon studijskog boravka u Moskvi radio je kao znanstvenik na sveučilištima u Azerbajdžanu. Ogan je također bio šef Odjela za rusko-ukrajinske studije u Centru za strateške studije o euroazijskoj regiji (ASAM).

Ogan zapravo potječe iz ideologije Sivih vukova, čija je prvobitna organizacija Stranka nacionalističkog pokreta, MHP, najveći partner Erdogana. Bio je i član MHP-a i čak je bio njegov zastupnik u parlamentu. Nakon unutarstranačke borbe za moć, 2017. je konačno isključen iz stranke. Od tada je bez stranačke pripadnosti i pokušava se samostalno profilirati kako bi privukao kritičare vlade iz nacionalističkih krugova.

U ožujku se to i dogodilo. Četiri manje političke stranke su pod vodstvom desno-populističke Stranke pobjede osnovale ATA savez. Za predsjedničkog kandidata je izabran 55-godišnji Sinan Ogan.