''DOISTA povijesno", "pravi proboj" i "vrlo veliko" - američki predsjednik Donald Trump nije štedio superlative najavljujući sporazum između Srbije i Kosova, koji mu je ove godine priskrbio i drugu nominaciju za Nobelovu nagradu za mir.

No svi oni koji su bolje upoznati s desetljećima dugim sukobima na Balkanu imaju drugačiji stav prema tim sporazumima, za koje kažu da nisu pretjerano sadržajni, da su neobvezujući i da ih je već teško odgonetnuti.

I nakon više od 20 godina od završetka ratnih sukoba susjedski su odnosi napeti i složeni, osobito zato što Srbija odbija priznati proglašenje neovisnosti Kosova iz 2008. godine. 

Premda su se dugotrajnim pregovorima pod okriljem EU pokušale razmrsiti brojne političke nesuglasice i sukobi, Trump smatra da je sporazum koji je postigla njegova administracija i fokusiran je na ekonomiju rezultirao "velikim napretkom, a nitko nije vjerovao da je to moguće".

Sporazumi bez ikakva mehanizma provedbe

Kasnije je postalo jasno da su dokumenti koje su potpisali kosovski premijer Avdullah Hoti i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić zapravo odvojena "pisma namjere".

U međuvremenu je Trump potpisao popratno pismo kojim se "potvrđuje da će dvije strane surađivati", rekao je njegov savjetnik.

Na taj način sporazumi ostaju bez ikakva mehanizma provedbe, rekao je za AFP bivši srpski veleposlanik u Ujedinjenim narodima Pavle Jevremović.

"Taj se sporazum ne može smatrati međunarodnopravno obvezujućim dokumentom", dodao je Jevremović, premda mu involviranost Washingtona daje političku težinu sve dok je Trump na dosadašnjoj funkciji.

Bliskoistočni obrat

I sadržaj dokumenata u 16 točaka je upitan. 

Premda je sporazum zamišljen kao dogovor o ekonomskoj normalizaciji koja bi trebala omogućiti otvaranje novih radnih mjesta te regiju učiniti "sigurnijom", pokazalo se da je njegov najupečatljiviji dio onaj koji se odnosi na Bliski istok.

U iznenadnom obratu Kosovo je pristalo na obostrano priznanje s Izraelom, dok bi Srbija trebala slijediti kontroverznu odluku Washingtona i svoje veleposlanstvo premjestiti u Jeruzalem.

Trump, koji je nedavno organizirao svečano potpisivanje sporazuma o normalizaciji odnosa između Izraela i njegovih arapskih susjeda, pozdravio je "još jedan sjajan dan, kada je posrijedi uspostavljanje mira s Bliskim istokom" te je na društvenim mrežama potaknuo brojne reakcije korisnika koji su se pitali u kolikoj je mjeri američkom predsjedniku poznat geografski položaj spomenutih dijelova svijeta.

Fron Nahzi, direktor McCainova instituta za međunarodno vodstvo, smatra kako je jasno da je aktualni američki predsjednik u potpunosti usredotočen na svoju predizbornu kampanju.

"To je namijenjeno skupinama birača u saveznim državama koje će biti ključne za pobjedu na predsjedničkim izborima, posebno židovskim zajednicama na Floridi i u Pennsylvaniji i etničkim Albancima u Michiganu", smatra Nahzi. 

U sporazumu zapravo nema ničeg novog

Analitičari su zamijetili i da brojne točke koje se odnose na odnose između Kosova i Srbije zapravo i nisu nešto novo.

U nekima se ponavljaju prethodni sporazumi postignuti uz posredovanje SAD-a, poput sporazuma o povećanju broja zračnih i željezničkih veza, dok se druge odnose na obećanja i projekte iz pregovora vođenih pod okriljem EU.

"Sporazum je prilično 'tanak' kada se radi o pojedinostima i ne sadrži jasne mehanizme provedbe", komentirao je za AFP prištinski politički komentator Blerim Vela.

"Diplomatskim rječnikom, mogli bismo reći da su se složili o tomu da će nastaviti s pregovorima", smatra Eric Gordy, stručnjak za područje Balkana i profesor na londonskome University Collegeu.

"Popis želja"

Najuočljivije nove točke koje bi mogle pridonijeti postizanju daljnjeg napretka uključuju studiju kojom se istražuje zajedničko vlasništvo nad spornim jezerom te predanost u procesu pridruženja ekonomskoj zajednici na Balkanu, čime bi se omogućilo slobodno kretanje ljudi i roba u regiji.

Čak je i u tom slučaju riječ o staroj zamisli, koju su nedavno pokušali oživjeti regionalni čelnici.

Nakon potpisivanja sporazuma bilo je potrebno samo nekoliko dana da obje strane počnu tumačiti obveze na različite načine, potičući pitanja o tomu u kolikoj će se mjeri sporazum poštovati i hoće li imati bilo kakvu težinu ako Trump u studenome izgubi na predsjedničkim izborima.

Kosovski premijer Hoti već je ublažio obećanje o tomu da će prestati tražiti članstvo u međunarodnim organizacijama, dok srbijanski predsjednik Vučić izbjegava potvrditi hoće li veleposlanstvo njegove zemlje doista biti premješteno u Jeruzalem.

"Mislila sam da se Nobelova nagrada uručuje onima koji su za svijet napravili nešto posebno", rekla je Vera Dibrani, 21-godišnja studentica književnosti u kosovskome glavnom gradu Prištini.

"A što su napravila ova trojica? Jesu li učinili nešto važno za svijet? Sporazum je samo popis želja koji su Hoti i Vučić počeli različito tumačiti i prije nego što su stigli kući."