DOSAD neviđeno miješanje nekog američkog predsjednika u sadržaj najveće zbirke muzeja u Sjedinjenim Američkim Državama, prestižnog Smithsoniana u Washingtonu, samo je još jedan napad Donalda Trumpa u kulturnom križarskom ratu koji je pokrenuo otkako se ponovno uselio u Bijelu kuću.

Nekoliko tjedana ranije ovaj je republikanski predsjednik već izveo prvi takav manevar preuzevši kontrolu nad Kennedy Centrom, renomiranom kulturnom ustanovom u američkoj prijestolnici, uz obećanje da institucija "neće postati 'woke'", odnosno osviještena o rasizmu i društvenim nejednakostima.

Sad je naciljao Smithsonian i njegovu gotovo dva stoljeća dugu povijest te još 21 muzej koji je pod Smithsonianovim okriljem, a koji su uglavnom posvećeni američkoj povijesti. Raspoređeni su diljem Malla, goleme zelene šetališne površine koja je turističko srce Washingtona.

U uredbi pod naslovom "Obnova istine i razuma u američkoj povijesti", Trump optužuje muzejski kompleks da je dio "revizionističkog pokreta" i da provodi "ideološku indoktrinaciju" temeljenu na "iskrivljenim" i "polarizirajućim" pričama. Njegov cilj je učiniti ga "simbolom američke veličine".

"Objava rata"

"To je objava rata povjesničarima i muzejima", kaže David Blight, predsjednik Organizacije američkih povjesničara (OAH).

"Arogantno je i mučno što tvrde da imaju moć i pravo reći što je zapravo povijest i kako je treba izlagati, pisati i poučavati", srdit je ovaj profesor američke povijesti na Yaleu.

Gotovo dvije trećine od gotovo milijardu dolara godišnjeg proračuna Smithsoniana dolazi iz saveznih fondova. "Ali vlada nikad nije bila uključena u to što je prikladno izlagati ili ne", rekao je za AFP Robert McCoy, profesor povijesti na Sveučilištu Washington State.

"Nikada predsjednik nije pokušao preuzeti kontrolu", dodaje njegov kolega Blight.

U uredbi Donald Trump naređuje "da se zabrani trošenje na izložbe koje ocrnjuju zajedničke američke vrijednosti i dijele Amerikance na temelju rase".

Predsjednica nevladine udruge Southern Poverty Law Center Margaret Huang vidi to kao "najnoviji pokušaj brisanja naše povijesti i prikrivanja rasizma i bjelačke nadmoći pod krinkom patriotizma". "Afroamerička povijest je dio američke povijesti. Povijest žena je dio američke povijesti. Povijest ove zemlje je i užasna i lijepa", piše Huang.

Ovaj napad Donalda Trumpa na pluralizam sjećanja u skladu je s njegovom paljbom na različitosti koju je pokrenuo po povratku na vlast, koja seže i do tema koje se istražuju.

Smithsonian se "transformirao, poput našeg društva i naše kulture, i postao je mnogo raznolikiji. Priče koje se tamo pričaju složenije su, raznolikije i sveobuhvatnije", tvrdi Robert McCoy.

Želi vratiti uklonjene spomenike Konfederacije

Otvoren 2016., najnoviji muzej u kolekciji posvećen je afroameričkoj povijesti i kulturi. U pripremi su i muzej posvećen ženama te drugi, Latinoamerikancima. "Treba nam pomoć da bolje shvatimo što to znači biti Amerikanac", nastavlja povjesničar. "Kada to izgubite, počinjete marginalizirati mnoge skupine."

"To znači da će američki narod, a i svijet, vidjeti samo jednu usku vrstu patriotske povijesti. To je pristrana povijest", ogorčen je Blight.

U istoj uredbi Donald Trump nalaže svojoj vladi da utvrdi jesu li od kraja njegova prvog mandata "javni spomenici ili kipovi uklonjeni ili modificirani kako bi se prikazala pogrešna rekonstrukcija američke povijesti" i, ako jesu, da ih ponovno postavi.

Neki od njih, povezani s ropskom prošlošću zemlje, uklonjeni su s javnih prostora nakon masovnih antirasističkih prosvjeda potaknutih smrću Afroamerikanca Georgea Floyda, kojega je te godine koljenom ugušio policajac.

Za Roberta McCoya sve ove najave Donalda Trumpa nalikuju mehanizmima autoritarnih režima.

Kontroliranje povijesnog narativa - "to je ono što je SSSR radio desetljećima", upozorava Blight. "U Sjedinjenim Američkim Državama ne bismo trebali imati službenu povijest. Imamo otvoren, dokumentiran pristup objašnjavanju tko smo, samima sebi i svijetu."

"Ono što trumpisti izgleda ne razumiju", smatra on, "jest da je većina ljudi savršeno sposobna učiti povijest prožetu sukobima", zaključuje povjesničar.