PRITISNUT rekordnim cijenama dizela i s manje od dva mjeseca do izbora za Kongres, Donald Trump vratio se na svoje uobičajene postavke u sklopu kaotičnih i dosad jalovih pokušaja zaustavljanja rata u Ukrajini: počeo je kriviti žrtvu. Trenutak u kojem to čini ne bi mogao biti gori za Kijev, niti korisniji za Moskvu, navodi se u analizi CNN-a.

"Gospodin Zelenski mora napraviti jednu stvar: mora prestati uništavati zalihe dizela u Rusiji", rekao je američki predsjednik novinarima u nedjelju, misleći na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. "To nanosi štetu cijelom svijetu."

Trumpov stav u najboljem je slučaju nedosljedan. Dolazi manje od godinu dana nakon što su izvori potvrdili za CNN da je SAD pojačao razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom upravo kako bi mogla gađati ruska energetska postrojenja – u vrijeme kada su cijene nafte bile niske. Uz to, stiže jedva tjedan dana nakon što je Trump tvrdio da će cijene goriva pasti čim završi rat s Iranom, uopće ne spominjući rat u Ukrajini.

Stručnjaci: Nije problem samo u napadima na rafinerije

Tvrdnja da bi problem skupog goriva nestao onog trenutka kad bi Ukrajina prestala napadati ruske rafinerije prema ocjenama analitičara jednostavno nije točna. Andy Lipow iz teksaške konzultantske kuće Lipow Oil Associates procjenjuje da je ruska odluka o zabrani izvoza goriva, donesena kao odgovor na ukrajinske napade, s tržišta uklonila 800.000 barela dizela dnevno. S druge strane, zatvaranje Hormuškog tjesnaca uzelo je čak 1.2 milijuna barela na dan.

U najgorem slučaju, ovakav istup predstavlja još jednu izdaju Kijeva. Suočena s kritičnim manjkom protuzračne obrane, Ukrajina poseže za jednom od rijetkih preostalih karata koje ima u rukama – udarima na ruski ratni stroj i energetske izvore koji ga pokreću, i to na samom ruskom teritoriju. Izdaja peče tim više jer stiže usred gotovo neprekidnih ruskih udara dronovima i raketama, uoči zime koju Moskva ponovno otvoreno planira iskoristiti kao oružje.

Trump je u ponedjeljak na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da su se i Rusija i Ukrajina dogovorile o obustavi napada na međusobna energetska postrojenja, iako do takvog dogovora zapravo uopće nije došlo. Ono što je uslijedilo kao odgovor iz Kremlja bila je čista lekcija iz izvrtanja istine i izvlačenja maksimalne propagandne koristi.

Kremlj iskoristio Trumpa za vlastiti PR

Moskva je prvo zaigrala na jednostavnu taktiku. Kako bi primirio Trumpa, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je prijedlog "vrlo dobrom idejom", dodavši: "U kontaktu smo s američkom stranom." Zatim je ponudio već viđenu fikciju s ciljem ocrnjivanja Ukrajine: "Mi smo uvijek za mirna rješenja."

Nakon toga uslijedio je znatno oprezniji manevar: kako nastaviti prikazivati Ukrajinu kao agresora, a da istodobno ne pukne fasada prema kojoj napadi na rafinerije zapravo i ne štete toliko Rusiji.

"Iako bi nam takvo primirje omogućilo da potpuno zasitimo domaće tržište... ono je već sada blizu punog zasićenja", ustvrdio je Peskov. "Problem nije u proizvodnji, nego u osiguravanju nesmetanog pristupa tim naftnim derivatima na svjetskim tržištima." To mu je poslužilo da fokus s pogođenih rafinerija skrene na nedavni val ukrajinskih napada na ruske tankere s naftom, naravno, bez ijedne riječi o ruskim udarima na trgovačke brodove i ukrajinske luke.

Na kraju je stigla i glavna poruka Peskova: "Drugi nužan korak je, naravno, ukidanje sankcija. Tek tada će svijet biti odgovarajuće opskrbljen ovim naftnim proizvodima."

Moskva traži skidanje sankcija

U Kremlju vjerojatno vide priliku. Sjedinjene Države ranije su ove godine već privremeno ukinule dio sankcija Rusiji kad je rat u Iranu zaprijetio globalnoj opskrbi naftom. No ovo može biti i ruski pokušaj da izbjegnu suprotan ishod. Trumpova administracija upravo je ovog tjedna uvela sankcije jednoj od najvećih ruskih banaka zbog njezinih veza s Iranom, i to u trenutku dok se u Zastupničkom domu američkog Kongresa približava glasanje o paketu sveobuhvatnih sankcija protiv Rusije, koje je prije svoje smrti u srpnju sastavio senator Lindsey Graham.

Za Zelenskog ovo je hladan tuš. Prije tek nešto više od tjedan dana Trumpovi vanjskopolitički izaslanici grlili su ga pred kamerama usred Kijeva na svom dugo najavljivanom prvom posjetu Ukrajini, budeći nadu u novi zamah diplomacije. No znakovi upozorenja bili su vidljivi od samog početka. Prvo su otišli u Rusiju, a Trump je nakon toga telefonom nazvao Putina, dok Zelenskog nije zvao. Uz to, iako je isporuka raketa za sustave Patriot još na stolu, Trump je ovog tjedna primijetio kako za Kijev razmatraju "manje naprednu verziju".

Čak i ako se po strani ostave Trumpove očite osobne simpatije prema Putinu i činjenične rupe u tvrdnji da je Ukrajina kriva za skupe cijene dizela, priča se vraća na središnju dilemu koja prati ovaj sukob od prvog dana: Kako kazniti Rusiju kao globalno ključnog proizvođača nafte, a da pritom ne kazniš samoga sebe? I nestaje li svaka odlučnost onog trena kada cijene goriva počnu rasti?