ŠVICARSKO tržište dionica zabilježilo je snažan pad, a vlada je sazvala hitan krizni sastanak nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo šokantnu carinu od 39 posto na uvoz švicarske robe. U središtu kritika našla se predsjednica Karin Keller-Sutter, optužena za loše vođenje ključnog telefonskog razgovora s Bijelom kućom koji je prethodio odluci, piše The Guardian.

Domovina nekih od najprestižnijih svjetskih luksuznih brendova ostala je zatečena nakon što je američki predsjednik u petak nametnuo jednu od najviših carinskih stopa u okviru svojeg globalnog trgovinskog preslagivanja. Industrijska udruženja odmah su upozorila kako su deseci tisuća radnih mjesta sada ugroženi.

Neuspjeli poziv koji je sve promijenio

Švicarski mediji navode kako su pregovarači nakon tri mjeseca napornih razgovora vjerovali da su osigurali povoljnu carinu od 10 posto na izvoz u SAD, ključno tržište za proizvode poput luksuznih satova, čokolade, ali i strojeva te farmaceutskih proizvoda.

Međutim, sve se promijenilo nakon 30-minutnog telefonskog razgovora predsjednice Keller-Sutter s Trumpom u četvrtak navečer. Razgovor, vođen u "lošem raspoloženju", "katastrofalan" i "pogrešno procijenjen", rezultirao je time da je Trump uveo carinu čak i višu od 31 posto koju je ranije najavljivao.

Posljedice su se odmah osjetile na burzi, gdje je vodeći švicarski indeks dionica u ponedjeljak pao za 1,8 posto. Službeni Bern odbacuje tvrdnje da je isključivi krivac za carinu od 39 posto sporni razgovor predsjednice. "Poziv nije bio uspješan", potvrdio je izvor iz vlade.

Mediji optužuju predsjednicu za naivnost

"Nije bilo dobrog ishoda za Švicarsku, ali nije bilo svađe. Trump je od samog početka jasno dao do znanja da ima potpuno drugačije stajalište, da 10% carina nije dovoljno", pojasnio je izvor za Reuters. Ipak, švicarski mediji nisu imali milosti prema predsjednici.

"Suočena s Trumpom, Keller-Sutter je zasigurno bila prenaivna", oštar je naslov tabloida Blick, dok list 24 Heures navodi kako je ono što je trebalo biti njezino "remek-djelo" završilo kao "najteži poraz u njezinoj političkoj karijeri".

Ekonomisti upozoravaju da bi ovako visoka stopa mogla gurnuti izvozno orijentirano švicarsko gospodarstvo u recesiju. Švicarske tvrtke, kojima izvoz u SAD čini šestinu ukupne prodaje, sada se suočavaju s jednom od najviših američkih carina na svijetu. Za usporedbu, Europska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo ispregovarali su carine od 15, odnosno 10 posto.

Vlada traži izlaz iz krize

Ministar gospodarstva Guy Parmelin izjavio je kako vlada mora "u potpunosti razumjeti što se dogodilo i zašto je američki predsjednik donio ovu odluku" prije nego što odluči o daljnjim koracima. Rekao je da će Bern djelovati brzo i nada se da će "nešto postići" do 7. kolovoza, kada carine stupaju na snagu. On i predsjednica Keller-Sutter spremni su otputovati u Washington na daljnje pregovore.

Parmelin je napomenuo da se Trump fokusirao na američki trgovinski deficit sa Švicarskom. Kao moguće ustupke spomenuo je veću kupnju američkog ukapljenog prirodnog plina ili veća ulaganja švicarskih tvrtki u SAD.

Ipak, analitičari ističu kako se zbog već poznate nepredvidivosti Trumpove administracije carine još uvijek mogu promijeniti te vjeruju da će Švicarska na kraju vjerojatno dobiti stopu sličnu onoj koju ima Europska unija.