AMERIČKI predsjednik Donald Trump rekao je danas da je u razgovoru s NATO-om osigurao potpun i trajan američki pristup Grenlandu. Od saveznica iz NATO-a Trump pak traži veću predanost arktičkoj sigurnosti kako bi se otklonila prijetnja Rusije i Kine, prenosi Reuters.

Detalji o dogovoru i dalje nisu poznati

Vijest o nacrtu dogovora stigle su nakon što je Trump naglasio da neće preuzeti Grenland silom te odustao od svoje prijetnje carinama za europske zemlje koje su po pitanju sjevernog otoka stale uz Dansku. Iako je to donijelo olakšanje s europske strane Atlantika, detalji o dogovoru i dalje nisu poznati, a Danska naglašava da pitanje njezinog suvereniteta nad Grenlandom ne može biti tema rasprave. 

Trumpov zaokret pozitivno je popraćen na europskim tržištima, no mnogi se pitaju koliko su njegove prijetnje nepovratno naštetile transatlantskim vezama i poslovnom povjerenju. „O tome se zapravo sad pregovara, o detaljima. No ključan je potpuni pristup”, rekao je Trump za Fox News, dodajući da neće biti ni „vremenskog ograničenja”. 

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je da je sad na zapovjedništvu NATO-a da razradi detalje dodatnih sigurnosnih zahtjeva. „Ne sumnjam da će se to postići vrlo brzo. Svakako se nadam 2026., čak i rano u 2026.”, rekao je Nizozemac. 

"Nije bilo pregovora s NATO-om o Grenlandu"

Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da nije bilo pregovora s NATO-om po pitanju suvereniteta Grenlanda.  „To je i dalje teška i ozbiljna situacija, no postignut je napredak u pogledu toga da su sad stvari tamo gdje bi trebale biti. Prvenstveno da sada možemo raspravljati o tome kako osigurati zajedničku sigurnost na Arktiku”, rekla je. 

Trump je nakon sastanka s Rutteom rekao da bi se mogao postići dogovor koji bi zadovoljio njegovu želju za postavljanjem proturaketnog sustava i pristupom ključnim mineralima, a blokirao ambicije Kine i Rusije u toj regiji.  Rutte je rekao da pitanje eksploatacije ruda nije bila tema sastanka s američkom predsjednikom. Glavni tajnik NATO-a kazao je i da će se specifični pregovori o arktičkom otoku nastaviti između SAD-a, Danske i Grenlanda. 

Sporazum iz 1951. omogućava SAD-u da gradi vojne baze na Grenlandu

Danska i SAD su 1951. potpisali sporazum koji Washingtonu omogućava da gradi vojne baze na Grenlandu te da se vojska slobodno kreće na tom teritoriju, a taj dogovor vrijedi i danas pod uvjetom da su Kopenhagen i Nuuk obaviješteni o tim kretnjama. 

Europski diplomati rekli su Reutersu da će usprkos deeskalaciji situacije čelnici EU-a ponovno razmotriti odnose sa SAD-om jer je grenlandsko pitanje ugrozilo povjerenje u transatlantsko partnerstvo.  Vlade EU-a ostaju oprezne oko ponovne promjene raspoloženja američkog predsjednika u Europi sve češće smatranim „nasilnikom” kojemu se treba suprotstaviti, piše Reuters. 

„Trump je prešao Rubikon. Mogao bi to učini ponovno. Nema povratka na staro”, rekao je jedan europski diplomat, dodajući da EU sada mora uspostaviti neovisnost od SAD-a na mnogim područjima.