SUOČEN s izrazito polariziranom američkom političkom scenom, prvi američki papa Lav XIV. odlučio se za diskretnu i neizravnu kritiku, istodobno održavajući komunikacijske kanale otvorenima.

Papa rodom iz Chicaga zatekao je duboko podijeljeno društvo u svojoj domovini, gdje se vode žučne rasprave o migracijama i policijskom nasilju, uz sveprisutnu ideološku polarizaciju koja zahvaća čak i crkvene redove.

Lav XIV. od svoga izbora u svibnju jasno se usprotivio pojedinim odlukama Trumpove administracije: osudio je "nehuman" tretman migranata, pozvao na dijalog u Venezueli te je početkom siječnja izrazio žaljenje zbog primjene "diplomacije sile" radi "potvrđivanja vlastite dominacije".

Oprezan pristup

Ipak, zadnjih nekoliko tjedana poglavar Katoličke Crkve daje prednost suzdržanosti: nijednom nije spomenuo moguću američku intervenciju u Iranu, Trumpove pretenzije na Grenland, kao ni napetu situaciju u Minneapolisu.

U svojim tjednim obraćanjima pažljivo zaobilazi te teme i sve rjeđe daje izjave za medije. Svoju je suzdržanost nakratko prekinuo tek u nedjelju kako bi izrazio "veliku zabrinutost" zbog rasta napetosti između Kube i SAD-a, pozivajući na "izbjegavanje nasilja".

"Lav je vrlo oprezan, svjestan je da je njegov glas univerzalan, a kao Amerikanac on je na neki način prirodni oponent trumpizmu", rekao je za AFP vatikanski izvor koji je želio ostati neimenovan.

"Kada je riječ o SAD-u, krajnje je oprezan: razumije da je američka Crkva također na meti imigracijske službe (ICE) i da su ljudi prestrašeni u hiperpolariziranom kontekstu gdje je Crkva također meta zbog ljudi kojima pomaže, poput migranata ili hispanske zajednice", dodao je izvor.

Biskupi na prvoj crti

No unatoč sve većoj zabrinutosti unutar Svete Stolice zbog postupaka Trumpove administracije, Lav XIV. se radije oslanja na američku katoličku hijerarhiju nego da se pojavi na prvoj crti. 

"Lav smatra da prva reakcija mora doći od biskupa u zemlji", rekao je za AFP Christopher White sa Sveučilišta Georgetown u Washingtonu, autor knjige "Lav XIV.: U srcu konklave i u osvit novog papinstva".

Tako je prošlog tjedna monsinjor Paul Coakley, predsjednik Američke biskupske konferencije, oštro reagirao na "ubojstvo" Renee Goode i Alexa Prettija u Minneapolisu, osudivši "nesposobnost društva da poštuje dostojanstvo svakog ljudskog života".

Isti se mehanizam primjenjuje i na međunarodnoj sceni: u zajedničkoj izjavi trojica istaknutih kardinala – Blase Cupich (Chicago), Robert McElroy (Washington) i Joseph Tobin (Newark) – osudili su američko skretanje prema intervencionizmu. Tekst je to koji je, prema više vatikanskih izvora, dobio diskretno odobrenje Lava XIV.

Državni tajnik Svete Stolice talijanski kardinal Pietro Parolin pokušao je u prosincu u razgovoru s američkim veleposlanikom odvratiti Washington od pokretanja oružane operacije u Venezueli. Neuspjeh tog pokušaja ukazao je na granice vatikanske tihe diplomacije.

Ugled i nepristranost

Iako je Lav XIV. dva tjedna nakon svojeg izbora primio američkog potpredsjednika J. D. Vancea, s Donaldom Trumpom se nije susreo. Dvojica sunarodnjaka djeluju kao potpune suprotnosti, kako u sadržaju – imigracija, uporaba sile, multilateralizam – tako i u formi.

Američki predsjednik pozvao je doduše Vatikan u novoformiran Odbor za mir, no Rim odugovlači s odgovorom uz obrazloženje da još "razmišlja", što je znak sve naglašenijeg opreza.

Lav XIV. želi izbjeći da ga se doživljava pristranim, budući da ga mnogi vide i utjelovljenje moralnih vrijednosti i kao američki glas.

Vatikan općenito želi "spriječiti povjesničare da za pet, deset ili dvadeset godina pišu kako je američka Crkva bila vezana uz trumpizam", objasnio je talijanski povjesničar Massimo Faggioli, profesor na Trinity koledžu u Dublinu i autor knjige "Od Boga do Trumpa: Katolička kriza i američka politika".

"Rizik je dezintegracija ili čak urušavanje ugleda i povijesne uloge američke Crkve, jer je ona dosad, tijekom posljednja dva stoljeća, aktivno sudjelovala u demokratskim procesima Sjedinjenih Država."