NAKON što su razgovori između ministara vanjskih poslova Grenlanda i Danske te američkih dužnosnika prekjučer završili bez rezultata, američki predsjednik Donald Trump nije isključio mogućnost izlaska SAD-a iz NATO saveza. Trump, koji pojačava pritisak u svojoj želji za pripojenjem Grenlanda, suočio se s pitanjima o svojim idućim koracima tijekom razgovora s novinarima u Ovalnom uredu, piše TIME.

Nije isključio napuštanje NATO-a

Na pitanje novinara tijekom brifinga u Ovalnom uredu bi li bio spreman napustiti NATO, Trump je odgovorio: „Pa ne bih vam govorio što sam spreman učiniti. Ali Grenland je izuzetno važan za nacionalnu sigurnost, uključujući i sigurnost Danske. Ne postoji ništa što Danska može učiniti ako Rusija ili Kina požele okupirati Grenland.”

"Grenland je vrlo važan za našu nacionalnu sigurnost", rekao je Trump, ponovivši svoj argument o teritoriju koji pripada Kraljevini Dansko, dodavši da ima mnogo opcija na raspolaganju. "To ste otkrili prošli tjedan s Venezuelom", dodao je, referirajući se na operaciju koja je dovela do uhićenja svrgnutog venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura i njegove supruge.

Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen izjavio je da i dalje postoji "temeljno neslaganje" između Danske i SAD-a o budućnosti Grenlanda. Kao demonstraciju snage, Danska je prekjučer najavila proširenje svoje vojne prisutnosti na otoku i oko njega. Nekoliko europskih saveznika, uključujući Švedsku i Njemačku, obvezalo se poslati vojno osoblje na taj teritorij.

Danska premijerka Mette Frederiksen u četvrtak je poručila da je obrana Grenlanda "zajednička briga" cijelog NATO-a. Slično je izjavio i danski ministar obrane Troels Lund Poulsen, koji je novinarima u Kopenhagenu rekao da Danska planira "veću i trajniju" prisutnost NATO-a kako bi osigurala sigurnost otoka. "Ključno je pokazati da sigurnost na Arktiku nije samo za Kraljevinu Dansku, već za cijeli NATO", rekao je Poulsen.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ranije ovog tjedna istaknuo je važnost "Arktika i arktičke sigurnosti, jer znamo da s otvaranjem pomorskih ruta postoji rizik da će Rusi i Kinezi biti aktivniji". Napomenuo je da su u tijeku razgovori o načinima osiguravanja tog geopolitički važnog područja.

Međutim, Trump, koji je i ranije iznosio pritužbe na savez, tvrdi da je bilo što manje od američke kontrole nad Grenlandom "neprihvatljivo" te inzistira da NATO "treba predvoditi put za [SAD] da ga dobije". S obzirom na to da je Trump i prije spominjao mogućnost napuštanja NATO-a zbog drugih sporova, raste zabrinutost oko odnosa SAD-a sa savezom.

Što je NATO?

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) osnovana je 1949. godine i tijekom godina je narasla na 32 zemlje članice. Prema navodima saveza, temeljna načela osnivanja bila su: "Odvraćanje sovjetskog ekspanzionizma, zabranjivanje oživljavanja nacionalističkog militarizma u Europi snažnom sjevernoameričkom prisutnošću na kontinentu i poticanje europske političke integracije."

Nakon Drugog svjetskog rata, SAD, Belgija, Kanada, Danska, Francuska, Island, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Portugal i Ujedinjeno Kraljevstvo potpisali su Washingtonski ugovor u travnju 1949. godine, koji se sastoji od 14 članaka i danas čini temelj NATO-a.

U ključnom, petom članku stoji: "Stranke se slažu da će se oružani napad na jednu ili više njih u Europi ili Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih."

Kada su se SAD pridružile NATO-u?

SAD je ključna članica NATO-a od samog osnutka. Prilikom formiranja ugovora u travnju 1949., tadašnji američki predsjednik Harry Truman rekao je: "Ovim paktom nadamo se stvoriti štit protiv agresije i straha od agresije", pa dodao: "Nacije ovdje predstavljene povezane su dugotrajnim vezama. Povezuje nas zajedničko nasljeđe demokracije, individualne slobode i vladavine prava. To su veze mirnog načina života. Ovim paktom im samo dajemo formalno priznanje."

Savez se širio tijekom 20. i 21. stoljeća, a predsjednik Dwight Eisenhower je 1954. izjavio: "Ne održavamo sigurnosne institucije samo da bismo branili imovinu ili teritorij ili prava u inozemstvu ili na moru. Održavamo sigurnosne snage da bismo branili način života."

Što je Trump rekao o potencijalnom izlasku iz NATO-a?

Tijekom svog prvog, ali i početkom drugog mandata, Trump je često iznosio pritužbe na NATO, uglavnom zbog izdvajanja za obranu i doprinosa pojedinih članica. U kolovozu 2018. prisjetio se razgovora s dužnosnicima NATO-a: "Netko je rekao 'biste li nas napustili ako ne platimo svoje račune?' Mrzili su moj odgovor. Rekao sam, 'Da, razmislio bih o tome'."

Te je godine, prema podacima, europske zemlje su u prosjeku trošile 1,5% BDP-a na obranu, u usporedbi s 3,39% koliko su izdvajale SAD. U prosincu 2024., prije povratka u Bijelu kuću, Trump je izjavio da je NATO "iskorištavao" SAD te da će Amerika ostati članica samo ako ostali "plaćaju svoje račune".

Prošle godine uspio je uvjeriti čelnike NATO-a da pristanu na povećanje izdvajanja za obranu na 5% BDP-a svake zemlje do 2035. godine.

Može li Trump legalno napustiti NATO?

Pravni stručnjaci ističu da bi takav potez bio složen. "Zakon o nacionalnoj obrani iz 2024. nastojao je postaviti čvrstu pravnu kočnicu na svaki budući pokušaj povlačenja Sjedinjenih Država iz NATO-a zabranjujući predsjedniku da to učini bez dvotrećinske supervećine Senata ili akta Kongresa", kaže Ilaria Di Gioia, profesorica američkog prava na Sveučilištu Birmingham City, pa dodaje "Ipak, ta pravna ograničenja ostaju daleko od čvrstih."

Gioia objašnjava da bi Trump mogao pokušati zaobići zakonska ograničenja pozivajući se na predsjedničku ovlast nad vanjskom politikom. "Nejasno je bi li bilo koja stranka imala pravni legitimitet za osporavanje takvog poteza na sudu. Najvjerojatniji tužitelj bio bi sam Kongres, ali s republikancima koji kontroliraju Senat, politička podrška za takvu tužbu daleko je od osigurane. Rezultat bi bio ustavna konfrontacija između Izvršne vlasti i Kongresa, sa sudovima kao vjerojatnim arbitrima", navodi.

Također, Trump bi mogao tvrditi da je povlačenje nužno za nacionalnu obranu, pozivajući se na svoje ovlasti vrhovnog zapovjednika.

"Postoji presedan"

Curtis Bradley, profesor prava na Sveučilištu u Chicagu, napominje da postoji presedan u povlačenju predsjednika Jimmyja Cartera iz ugovora o obrani s Tajvanom 1978. godine. Ipak, zbog Zakona o nacionalnoj obrani iz 2024., Trumpov potez povlačenja iz NATO-a bio bi znatno kompliciraniji i mogao bi imati pravne posljedice.

Bradley dodaje da bi Kongresu moglo biti teško dobiti spor na sudovima, s obzirom na to da je Vrhovni sud često presuđivao u korist Trumpove administracije. Međutim, pravne posljedice mogle bi se pojaviti na drugim mjestima. "Ako postoje kompanije koje rade za NATO, a koje bi mogle izgubiti novac zbog povlačenja SAD-a, to bi bila ekonomska šteta koja bi im potencijalno dala legitimitet za tužbu", ističe.

"Štetu je nanijelo već samo preispitivanje saveza"

Stručnjaci se slažu da su pravne implikacije nejasne. "Sama ideja izlaska SAD-a nagriza povjerenje, koheziju i vjerodostojnost kolektivne obrane", kaže Gioia, dodajući da je Trumpovo preispitivanje saveza već nanijelo štetu.

Bradley, koji savez naziva "najvažnijim ugovorom o uzajamnoj obrani iz poslijeratnog razdoblja", smatra da je formalno povlačenje manje vjerojatno od nastavka "napetosti s NATO-om". "Ali Trump me iznenadio i drugim stvarima", zaključuje.