AMERIČKI predsjednik Donald Trump je podržao potencijalnu promjenu režima u Iranu i izjavio da će se "ogromna sila" uskoro nalaziti na Bliskom istoku, dok je Pentagon poslao drugi nosač zrakoplova u regiju.

Trumpovi vojni potezi i oštra retorika događaju se čak i dok Washington i Teheran nastoje oživjeti diplomaciju oko dugotrajnog nuklearnog spora Teherana sa Zapadom.

Diplomatski napori u Ženevi

Izvor upoznat s tim pitanjem rekao je za Reuters da će američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner u utorak u Ženevi održati pregovore s Iranom, a predstavnici Omana bit će posrednici. Izvor je rekao da će se Witkoff i Kushner u utorak u Ženevi sastati i s dužnosnicima Rusije i Ukrajine u sklopu američkog nastojanja da se okonča rat u Ukrajini.

Trump o promjeni režima

Na pitanje želi li promjenu režima u Iranu, Trump je odgovorio da se "čini da bi to bila najbolja stvar koja se može dogoditi". Odbio je otkriti koga želi da preuzme Iran, ali je rekao da "postoje ljudi".

"47 godina pričaju i pričaju i pričaju", rekao je Trump nakon vojnog događaja u Fort Braggu u Sjevernoj Karolini. "U međuvremenu smo izgubili mnogo života dok su oni pričali. Noge su im raznesene, ruke su im raznesene, lica su im raznesena. Dugo to traje."

Pregovori i prijetnje

Washington želi da nuklearni pregovori s Iranom obuhvate i balističke rakete te zemlje, podršku oružanim skupinama u regiji i postupanje s iranskim narodom. Iran je izjavio da je spreman razgovarati o ograničenjima svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija, ali je isključio povezivanje problema s raketama.

Trump je zaprijetio napadima na Iran ako se ne postigne dogovor, dok se Teheran zavjetovao na odmazdu, što je potaknulo strahove od šireg rata dok SAD gomila snage na Bliskom istoku. SAD je prošle godine u napadima ciljao iranska nuklearna postrojenja.

Na pitanje što je preostalo za ciljanje nuklearnih lokacija, Trump je rekao "prašina". Dodao je: "Ako to učinimo, to bi bio najmanji dio misije, ali vjerojatno ćemo zgrabiti ono što je ostalo."

Vojni potezi SAD-a

Američki dužnosnici opisali su složen proces premještanja vojne imovine. Nosač zrakoplova Gerald R. Ford pridružit će se nosaču zrakoplova Abraham Lincoln, nekoliko razarača s navođenim raketama, borbenim zrakoplovima i nadzornim zrakoplovima koji su posljednjih tjedana premješteni na Bliski istok.

Gerald R. Ford, najnoviji i najveći američki nosač zrakoplova, ujedno i najveći na svijetu, djelovao je na Karibima sa svojim pratećim brodovima i sudjelovao je u operacijama u Venezueli ranije ove godine.

Na pitanje zašto drugi nosač zrakoplova kreće na Bliski istok, Trump je rekao: "U slučaju da ne postignemo dogovor, trebat će nam... ako nam zatreba, imat ćemo ga spremnog."

Jedan od dužnosnika, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, rekao je da će nosaču zrakoplova trebati najmanje tjedan dana da stigne do Bliskog istoka.

Sjedinjene Države su nedavno prošle godine imale dva nosača zrakoplova u tom području, kada su u lipnju izvele napade na iranske nuklearne lokacije.

Strateški razmještaj vojne opreme

Sa samo 11 nosača zrakoplova u arsenalu američke vojske, oni su rijedak resurs, a njihovi rasporedi obično su određeni unaprijed.

Južno zapovjedništvo SAD-a, koje nadgleda američke vojne operacije u Latinskoj Americi, izjavilo je da će se i dalje usredotočiti na suzbijanje "nedozvoljenih aktivnosti i zlonamjernih aktera na zapadnoj hemisferi".

Ford je na moru od lipnja 2023. Trebao je djelovati u Europi prije nego što je u studenom naglo premješten na Karibe.

Iako raspoređivanje nosača obično traje devet mjeseci, nije neuobičajeno da se produži tijekom razdoblja povećane američke vojne aktivnosti.

Ford, koji ima nuklearni reaktor na brodu, može primiti više od 75 vojnih zrakoplova, uključujući borbene zrakoplove poput mlažnjaka F-18 Super Hornet i E-2 Hawkeye, koji mogu djelovati kao sustav ranog upozorenja.

Ford također ima sofisticirani radar koji može pomoći u kontroli zračnog prometa i navigacije.