AMERIČKI predsjednik Donald Trump posjetit će Kinu od 31. ožujka do 2. travnja, potvrdio je u petak dužnosnik Bijele kuće. Time su određeni datumi dugo očekivanog susreta na vrhu usred napetosti između dva najveća svjetska gospodarstva, piše Reuters.

Očekuje se da će se Trump tijekom posjeta sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Dvije strane trenutno razmatraju hoće li produljiti trgovinsko primirje koje je zaustavilo eskalaciju carina, rekao je dužnosnik koji je želio ostati anoniman jer detalji još nisu službeno objavljeni. Sam Trump je u četvrtak stranim čelnicima najavio putovanje u Kinu riječima: "Bit će to ludnica. Moramo prirediti najveći spektakl u povijesti Kine."

Prethodni dogovori i nove napetosti

Bit će to prvi razgovor dvojice čelnika od veljače te njihov prvi susret uživo od sastanka u Južnoj Koreji u listopadu prošle godine. Tada se Trump složio smanjiti carine Kini u zamjenu za obećanje Pekinga da će suzbiti ilegalnu trgovinu fentanilom, nastaviti s kupnjom američke soje i osigurati neometan izvoz rijetkih metala.

Pitanje Tajvana

Dok je sastanak u listopadu uglavnom zaobišao osjetljivo pitanje Tajvana, Xi je u veljači izravno spomenuo američku prodaju oružja tom otoku. Washington je u prosincu objavio dosad najveći paket vojne pomoći Tajvanu, vrijedan 11.1 milijardu dolara, koji uključuje oružje namijenjeno obrani od potencijalnog kineskog napada, a Taipei očekuje nove isporuke.

Peking smatra Tajvan svojim teritorijem, što vlasti u Taipeiju odbacuju. Iako Sjedinjene Države imaju formalne diplomatske odnose s Kinom, održavaju i neslužbene veze s Tajvanom te su njegov najvažniji opskrbljivač oružjem. SAD je zakonom obvezan osigurati Tajvanu sredstva za obranu.

Soja i ublažavanje politike

Xi je, prema Trumpovim riječima, tijekom poziva u veljači najavio da će razmotriti dodatno povećanje kupnje soje. To je pitanje ključno za Trumpa jer su američki poljoprivrednici, koji su se našli u teškoćama, važan dio njegove biračke baze, a Kina je najveći svjetski potrošač soje. Iako je Trump često navodio Kinu kao razlog za oštre političke poteze prema drugim zemljama, od Kanade do Venezuele, posljednjih je mjeseci ublažio svoju politiku prema Pekingu u ključnim područjima, uključujući carine te izvoz naprednih računalnih čipova i dronova.