NAJMANJE pet zemalja NATO-a na istočnom krilu Europe natječe se za smještaj američkih vojnika nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio povlačenje 5000 ili više vojnika iz Njemačke. Poljska, Estonija, Litva, Latvija i Rumunjska izrazile su interes za domaćinstvo većem broju američkih snaga, koristeći kao argument svoju potporu američkom ratu u Iranu, piše Politico.

Do pojačanog lobiranja dolazi nakon što je Trump ranije ovog mjeseca najavio smanjenje broja vojnika u Njemačkoj zbog rastućih trzavica s Berlinom, potaknutih komentarima kancelara Friedricha Merza da je Teheran "ponizio" Washington svojim pregovaračkim taktikama u iranskom ratu.

Javni pozivi i zakulisno lobiranje

Rumunjski zamjenik ministra obrane Sorin Moldovan za POLITICO je izjavio: "Čvrsto vjerujem da je snažnija američka prisutnost na istočnom krilu nužna... pozdravili bismo stalnu američku nazočnost na našem teritoriju. Rumunjska je dosljedno pokazivala svoju predanost Strateškom partnerstvu sa SAD-om i dokazala se kao pouzdan partner". Njegov šef, ministar obrane Radu Miruță, bio je još izravniji, poručivši novinarima u utorak na sastanku ministara obrane: "Trebamo više vojnika".

Oni nisu jedini. Prošlog tjedna su i poljski predsjednik Karol Nawrocki i njegov litavski kolega Gitanas Nausėda izjavili da su spremni ugostiti više američkih vojnika. Latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže ponovila je taj stav u ponedjeljak. Glasnogovornik estonskog ministarstva obrane rekao je za POLITICO da njegova zemlja "iznimno cijeni doprinos SAD-a i podržava pojačanu američku prisutnost kako bi se osiguralo snažno odvraćanje i obrana diljem Baltika".

Saveznice na istočnom krilu, od kojih mnoge graniče s Rusijom, vide SAD - i američke vojnike na svom tlu - kao primarnog jamca sigurnosti i sredstvo odvraćanja od revizionističke Moskve, osobito nakon početka njezine sveobuhvatne invazije na Ukrajinu. To je jedan od razloga zašto su se suzdržavale od kritiziranja Trumpa i podržavale rat u Iranu. Svih pet zemalja od ožujka ima skromnu prisutnost američkih vojnika, prema službenim vladinim podacima.

Javne pozive čelnika pratili su i potezi iza kulisa. Prema visokom diplomatu iz Saveza, izaslanstvo najmanje jedne savezničke zemlje obratilo se američkom veleposlaniku pri NATO-u Matthewu Whitakeru kako bi mu izravno predstavilo svoje argumente. Smatraju da postoji "prozor prilike".

Trumpov odgovor i poljska politička scena

Čini se da strategija, barem na papiru, donosi plodove. Trump je u subotu novinarima rekao da bi "mogao" premjestiti američke vojnike u Poljsku. "Imam sjajan odnos s predsjednikom", kazao je, "tako da je to moguće".

Ipak, politička realnost na terenu mogla bi se ispriječiti. Poljski premijer Donald Tusk, politički suparnik predsjednika Nawrockog, upozorio je prošlog tjedna da Poljska ne bi smjela "preotimati" vojnike od saveznika. Dodao je da će Varšava iskoristiti "svaku priliku" za povećanje američke prisutnosti na svom tlu, ali da neće dopustiti da se zemlja koristi za narušavanje europskog jedinstva. Tusk i Nawrocki u sukobu su oko nekoliko pitanja i često se javno protive političkim stavovima jedan drugome.

Praktične prepreke i američka strategija

Pentagon još nije donio konačnu odluku o tome na koje će se vojnike odnositi smanjenje u Njemačkoj, tvrdi američki dužnosnik koji je želio ostati anoniman. Također je nejasno hoće li ti vojnici biti premješteni u drugu europsku zemlju ili vraćeni kući.

Iako bi lokalne vlasti njemačkih gradova u kojima su smješteni američki vojnici iz ekonomskih razloga radije da oni ostanu, vlada se vjerojatno neće protiviti većoj američkoj prisutnosti na ruskoj granici kao sredstvu odvraćanja, navodi jedan njemački dužnosnik. Glasnogovornik njemačkog ministarstva obrane odbio je to komentirati.

Međutim, premještaj bi se u praksi mogao pokazati teškim. "Nisu sve zemlje na prvoj crti praktično sposobne ugostiti dodatnih 5000 vojnika", rekla je Jennifer Kavanagh, direktorica vojne analize u analitičkom centru Defense Priorities. Prema njezinim riječima, Poljska i Rumunjska imaju potrebne slobodne kapacitete za smještaj više vojnika, uz manje infrastrukturne nadogradnje, ali "na Baltiku je prostor ograničen i vjerojatno bi bilo potrebno dodatno planiranje i izgradnja".

Ipak, Trumpove riječi još nisu pretočene u djelo. "Do sada nam se Amerikanci nisu obratili u vezi s bilo kakvim promjenama u rasporedu snaga", rekao je jedan visoki obrambeni dužnosnik iz zemlje na istočnom krilu.

Premještanje vojnika također bi se moglo sukobiti s političkom realnošću unutar američke vlade, dodala je Kavanagh. "Premještanje snaga na istok u suprotnosti je s vizijom Trumpove administracije... i njezinim očekivanjem da Europa preuzme odgovornost za vlastitu konvencionalnu obranu", zaključila je.