DONALD Trump, čini se, gubi strpljenje kad je u pitanju ponašanje Vladimira Putina. Trump je u nekoliko mjeseci prešao put od osobe koja je javno hvalila Putinove napore da zaustavi rat u Ukrajini (uz to otvoreno napadajući Zelenskog i ukrajinske vlasti) do osobe koja otvoreno priznaje da Putin ne želi zaustaviti rat.

Podsjetimo, Trump je još u predizbornoj kampanji lani govorio o tome kako će završiti rat za 24 sata. Gotovo svaki put kad govori o ratu u Ukrajini tvrdi da do rata ne bi ni došlo da je on bio predsjednik, a ne Joe Biden.

Trump prvo Putinu dao rok od dva tjedna pa onda od 50 dana

Nakon nekoliko telefonskih razgovora s Putinom i hvaljenja svoje "osobne diplomacije", ali i notorne svađe s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući, Trump je u travnju prvi put pokazao znakove animoziteta prema Putinu.

"Počinjem misliti da on možda i ne želi kraj rata, nego me samo zavlači", poručio je tada Trump nakon čega je postavio rok za dogovor od dva tjedna.

Od tog su roka prošla tri mjeseca, da bi sada, šest mjeseci nakon povratka u Bijelu kuću, Putinu dao rok od 50 dana te je zaprijetio sekundarnim carinama Rusiji i onima koji kupuju ruske energente. Ujedno je i najavio isporuku američkog oružja Kijevu, koju bi trebali platiti europski saveznici iz NATO-a.

Trump naglo smanjio rok od 50 dana

Sad je tih 50 dana naglo skratio na desetak dana. Trump od Putina traži da provede konkretne korake kako bi se zaustavilo krvoproliće u Ukrajini.

"Postavit ću novi rok od otprilike... 10 ili 12 dana od danas", rekao je Trump novinarima tijekom sastanka s britanskim premijerom Keirom Starmerom, najavivši da će to službeno objaviti večeras ili sutra. "Nema razloga za čekanje... Jednostavno ne vidimo nikakav napredak", rekao je američki predsjednik.

Trump je rekao da bi, ako se ne postigne dogovor o primirju, mogao uvesti sankcije ili sekundarne carine. "Ne želim to učiniti Rusiji, volim ruski narod", nastavlja Trump. Novinar je pitao Trumpa je li mu Putin lagao o svojim namjerama u Ukrajini.

Trump je odgovorio da ne želi upotrijebiti riječ laganje, ali dodao da se u tri navrata činilo da će postići dogovor o prekidu vatre. "Odjednom rakete padaju na Kijev... čemu to?", rekao je Trump. "To se dogodilo previše puta i ne sviđa mi se", dodao je američki predsjednik.

EU planira masovno naoružavanje Ukrajine

Trump je potpuno nepredvidiv i teško je sad znati što će se dogoditi kad istekne rok od 10 ili 12 dana. Putin ne pokazuje znakove uznemirenosti.

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev napisao je u ponedjeljak na X-u da američki predsjednik Donald Trump igra "igru ultimatuma" s Rusijom i da bi takav pristup mogao dovesti do rata u koji bi bile uključene Sjedinjene Države.

"Svaki novi ultimatum je prijetnja i korak prema ratu. Ne između Rusije i Ukrajine, već s (Trumpovom) vlastitom zemljom", napisao je Medvedev.

Ipak, neovisno o Trumpu, EU planira masovno naoružavanje Ukrajine.

Uoči roka za prijavu, koji istječe u utorak, za novi instrument zajmova za nabavu oružja u okviru fonda Security Assistance Facility for Europe (SAFE), vrijednog 150 milijardi eura, nekoliko država članica EU-a za POLITICO je potvrdilo da razmatra korištenje tih sredstava kako bi pomogle Ukrajini u obrani od ruske invazije punog opsega.

Shemu zajmova Europska komisija je predložila još u ožujku, kao dio šire inicijative ReArm Europe, s ciljem jačanja europske obrambene industrije i smanjenja višedesetljetne vojne ovisnosti o Sjedinjenim Američkim Državama.

Diplomatski izvori navode da razmatranje prijave za zajmove trenutačno traje u Finskoj, Danskoj, Estoniji, Litvi i Slovačkoj, dok su Poljska, Češka, Latvija, Bugarska i Grčka već potvrdile da će se priključiti.

Zajedničkom kupnjom oružja kroz ovaj program, zemlje mogu postići nižu cijenu nego kad bi kupovale samostalno, a istodobno se oružje može brže i učinkovitije isporučiti Ukrajini. Francuska bi također mogla zatražiti zajmove, dok se očekuje da će Njemačka, Švedska i Nizozemska to odbiti, prema informacijama bliskim njihovim vladama.

Sve veći pritisak na europske zemlje

Ipak, i zemlje koje ne koriste zajmove mogu sniziti troškove isporuke oružja sudjelovanjem u zajedničkoj nabavi.

Europske zemlje suočene su sa sve većim pritiskom da povećaju vlastite zalihe oružja i vojnu pomoć Ukrajini, osobito nakon što je bivši američki predsjednik Donald Trump dao naslutiti da nije voljan nastaviti financirati ukrajinsku obranu.

Zemlje također razmatraju mogućnost izravne kupnje oružja od ukrajinskih tvrtki, što je dodatno potaknuto pravilima fonda SAFE. Time bi se Kijevu omogućilo "povećanje opsega obrambene proizvodnje i tehnološka integracija s Europskom unijom", izjavio je jedan ukrajinski diplomat za POLITICO.

Povjerenik EU-a za obranu Andrius Kubilius u četvrtak je napisao kako će najmanje 20 zemalja zatražiti do 100 milijardi eura u okviru ovog programa. Konačni iznos bit će poznat u utorak, kada istječe rok za prijavu zajmova, iako je Bruxelles već naznačio da ni kasne prijave neće automatski biti odbijene.

Sigurna oklada (SAFE bet)

Bruxelles je ponudio rok otplate od čak 45 godina te predujmove do 15 posto ukupne vrijednosti. Riječ je o povoljnim, dugoročnim zajmovima koji bi se financirali putem zajedničkog zaduživanja na razini EU-a, iskorištavajući trostruki A kreditni rejting Unije.

Program je od početka bio zanimljiv za dvadesetak zemalja kojima su zajmovi EU-a nudili povoljniju kamatnu stopu od one koju bi dobile na tržištu da su se zaduživale samostalno. Ipak, ponuda u početku nije bila privlačna bogatijim nordijskim zemljama poput Švedske, Danske i Finske, koje tradicionalno izbjegavaju zajednička zaduživanja i imaju snažan kreditni rejting.

Kako bi privukli i te ključne saveznike Ukrajine, povjerenici Kubilius i Valdis Dombrovskis (ekonomija) pozvali su zemlje članice da koriste SAFE za nabavu oružja za Ukrajinu.

„Snažno vas pozivamo da razmislite kako uključiti Ukrajinu u svoje planove. Nabava za Ukrajinu, s Ukrajinom i u Ukrajini može imati stvaran učinak na našu zajedničku sigurnost", poručili su početkom mjeseca u pismu državama članicama.