AMERIČKA administracija od danas uvodi carine od deset i 12,5 posto na robu iz 60 trgovinskih partnera, među kojima je i Europska unija, zbog nedovoljno stroge provedbe zabrane prisilnog rada. Nove mjere stupaju na snagu u trenutku kada istječe privremena globalna carina od deset posto. Nezadovoljstvo povećanjem carina izrazili su Australija i Brazil.

Australija je pritom poručila da nove američke carine nemaju smisla te izrazila razočaranje odlukom prema kojoj će se carine na australsku robu povećati s deset na 12,5 posto. "Prema našem mišljenju, to doista nema smisla", rekao je australski ministar obrane Richard Marles za ABC Radio.

Australski ministar trgovine Don Farrell ocijenio je nove američke carine "potpuno neopravdanima" te najavio da će nastaviti pritiskati američke trgovinske dužnosnike da ukinu sve carine na australsku robu.

"Odlučio je manipulirati pitanjem od velike važnosti"

Carine koje su Sjedinjene Države uvele Brazilu i još 59 trgovinskih partnera odbacila je i brazilska vlada, pri čemu ih je opisala potpuno potpuno proizvoljnima i neopravdanima. "Budući da nema pravnu osnovu u domaćem zakonodavstvu za potporu svojoj protekcionističkoj trgovinskoj politici, Ured američkog trgovinskog predstavnika odlučio je manipulirati pitanjem od velike važnosti za ljudska prava i pokret za prava radnika", poručili su iz Brazila.

Prema novoj mjeri, brazilski izvoz u SAD od petka će biti oporezovan stopom od 12,5 posto. Brazil je najavio da će odmah pokrenuti postupke za aktiviranje mehanizama odgovora predviđenih njegovim "Zakonom o reciprocitetu" te slučaj iznijeti pred mehanizam Svjetske trgovinske organizacije za rješavanje sporova.

Inače, radi se o najnovijem pokušaju Bijele kuće da oživi viziju predsjednika Donalda Trumpa iz predizborne kampanje o gotovo univerzalnim carinama. Vrhovni sud SAD-a u veljači je poništio njegove "recipročne" carine u rasponu od deset do 50 posto, koje su bile uvedene na temelju zakona o izvanrednom stanju radi smanjenja američkog trgovinskog deficita.