BUDUĆI da je ljudska populacija na Zapadu već u opadanju, klimatski osviješteni znanstvenici sad su se usmjerili na kućne ljubimce mesojede. Međutim, čak i ako odbacivanje psećeg i mačjeg društva pomaže u spašavanju planeta, vrijedi li samoća toga, pita se američka novinarka Helen Buyniski za Russia Today.

Švedska profesorica poljoprivrednih studija Sigrid Agenäs pridružila se rastućem broju ekološko osviještenih znanstvenika koji prigovaraju vlasnicima kućnih ljubimaca zbog karbonskog otiska njihovih četveronožnih prijatelja. Mačke i psi jedu meso, što stvara značajnu emisiju, pa ih zbog toga treba zamijeniti kućnim ljubimcima biljojedima kad je to moguće, rekla je nedavno Agenäs za švedski dnevni list Expressen.

Pad stope nataliteta u SAD-u i Europi

Iako se Agenäs nije pridružila svojim militantnim kolegama u inzistiranju da vlasnici mačaka i pasa svoju ljubimce pokušaju hraniti veganskom hranom, što bi bila smrtna kazna za mačke, a rizik po zdravlje pasa ako to čine neupućeni u pseću prehranu, svi koji imaju ljubimca mesojeda mogu posvjedočiti da nije tako lako zamijeniti psa kozom ili zecom. "Ne zovemo ih badava 'krznenim bebama', mačke i psi su sve češće jedina bića koja ljudima prave društvo u sve više atomiziranim industrijskim društvima", piše Buyniski.

Zašto se klimatska policija usmjerila na kućne ljubimce? Stope nataliteta u Europi i SAD-u opadaju, a rekordno niska plodnost već odavno je pala ispod razine potrebne da bi se stanovništvo obnavljalo. Iako je ovaj trend postojao mnogo prije nego što je klimatska brigada počela od žena zahtijevati da se odreknu rađanja kako bi spasile planet, dovoljno je slavnih osoba prihvatilo ove argumente da bi se mogla proglasiti pobjeda i krenuti na ljudsku četveronožnu djecu.

Ali ako su kućni ljubimci jedna od posljednjih stvari koje stoje između većeg dijela čovječanstva i posvemašnje otuđenosti te ako je, kako kažu medicinski stručnjaci, u predviđanju budućih zdravstvenih problema usamljenost uistinu gora od pretilosti, oni koji bi naše mačke zamijenili kozama od nas traže da donesemo vrlo tešku odluku.

"Nimalo besmisleno pitanje"

Dok se budemo privikavali na usamljeničku zelenu budućnost bez svojih krznenih prijatelja, nastavlja Buyniski, možemo se utješiti činjenicom da smo zagrijavanje na cijelom planetu održali na prihvatljivoj razini, zar ne? Ne baš, karbonski otisak svih kućnih pasa i mačaka na svijetu manji je u usporedbi s karbonskim otiskom američke vojske, na primjer, koja stvara više emisije nego većina zemalja. Zašto se unatoč tako očitim činjenicama ekološki pokret okomio na pse i mačke? Zar nismo dovoljno usamljeni?

Ovo je nimalo besmisleno pitanje ako se zna da gotovo četvero od petero pripadnika generacije Z izjavljuje da je usamljeno, što je čak i više nego među njihovom starijom braćom milenijalcima ("samo" sedam od 10 prijavilo je osjećaj usamljenosti), inače poznatima po nezadovoljstvu. Prema prosinačkom istraživanju provedenom u 22 zemlje, više nego bilo koje drugo pitanje generaciju Z muče klimatske promjene. Njih 41 posto izjasnilo se za ovaj fenomen kao svoju glavnu brigu, a još 36 posto odlučilo se za zagađenje.

No iako je "ekološka tjeskoba" vjerojatno pridonijela porastu depresije i anksioznosti kod generacije Z, budućnost predstavljena kao klimatski prilagođeni život, bez djece, bez kućnih ljubimaca i s asketskim načinom života, koja će osuđivati bilo kakav oblik razonode koja emitira ugljikove plinove, odgovorna je za poplavu osjećaja usamljenosti kod njih, ustvrdila je Buyniski.

"Samoća ubija"

Međutim, patnja koja prati zloslutne proroke klimatskih promjena nekima je vjerojatno dio privlačnosti. Skupovi Extinction Rebelliona imaju sve značajke religijskih preporoda, neki zaista i jesu religijski rituali, a ljudi opsjednuti klimatskih promjenama koji propovijedaju svoj životni stil niske potrošnje mogu se usporediti sa srednjovjekovnim privrženicima koji su nosili košulje od kose i bičevali se na javnim mjestima. Privilegirana djeca opterećena krivnjom mogu požuriti da se iskupe u očima neke hipotetske Geje tako što će jesti kukce, lijepiti se za vlakove i odricati se udobnosti koju njihovi vršnjaci uzimaju zdravo za gotovo, napominje Buyniski.

A bez djece, bez kućnih ljubimaca i očito bez pravih prijatelja koji bi odvratili današnje mlade ljude od sveopćeg poriva za spašavanje planeta, ekološke skupine nikad nisu imale plodnije tlo za novačenje. Politički pokreti širom svijeta odavno već znaju da je otuđenje značajka, a ne pogreška kad je u pitanju popunjavanje njihovih redova skorašnjim ideološkim fanaticima. Ako odbacivanje mačaka i pasa ne uspije spasiti planet, uvijek postoji i ljepša strana neuspjeha.

Prije nego što mesna prehrana naših kućnih ljubimaca zagrije Zemlju do nenastanjivosti, velike korporacije žele ubijati psihijatrijskim lijekovima. Uostalom, samoća ubija, ona ubija gore od pušenja, ako je vjerovati stručnjacima. Generacija Z trebat će medicinsku intervenciju velikih razmjera kad se jednom nađe s druge strane ove zelene "faze", zaključila je Buyniski za Russia Today.