HRVATSKA i Srbija su se ponovno našle u situaciji u kojoj Hrvatska prijeti Srbiji blokadom puta u Europsku uniju. Povod je beogradska optužnica protiv hrvatskih pilota zbog napada na kolonu ljudi kod Bosanskog Petrovca 1995. godine.

Ovaj put je prve salve ispalio predsjednik sabora Gordan Jandroković.

>> Jandroković poručio Srbiji: Razmislite što radite. Povući ćemo sve korake

"To su Vučićeva posla, ništa nije naučio iz povijesti i to ne pridonosi poboljšanju naših bilateralnih odnosa", kazao je Jandroković komentirajući optužnicu protiv hrvatskih pilota. Dodao je da Srbija ima niz problema s kojih želi skrenuti pažnju optužnicom.

Jandroković spomenuo mogućnost blokade pregovora

"Srbija ima puno problema - probleme oko Kosova, hoće li na rusku ili zapadnu stranu, i onda koristi ove situacije da bi skretala pozornost sa svojih problema", dodao je. "Hrvatska odbacuje optužnicu, ona je političke prirode, i poručuje svima u Srbiji: okrenite se budućnosti, pogledajte se u ogledalo i razmislite o tome što radite", poručio je predsjednik sabora.

Dodao je će Hrvatska zaštititi pilote. "Smatramo da je optužnica pravno neutemeljena. Povući ćemo sve korake kako bismo zaštitili naše građane."

Osvrnuo se i na pregovore oko pristupanja Srbije EU. "Hrvatska će koristiti pregovore kako bi Srbiji poslala poruku da takve stvari neće tolerirati.

Ako žele prema Europskoj uniji, moraju se europski ponašati. Moraju odlučiti žele li prema Rusiji ili Zapadu", rekao je Jandroković.

Brnabić: Pogledajte se u ogledalo

Odgovorila mu je predsjednica vlade Srbije Ana Brnabić, koja je ocijenila da hrvatsko rukovodstvo "sada i službeno prijeti" da će blokirati europski put Srbije.

>> Brnabić odgovorila Jandrokoviću: Vaši heroji pobili su nenaoružane ljude, u bijegu

"Jedna članica EU se usuđuje javno reći da, ako tražite pravdu za ubojstvo srpske djece, jer četvero je tamo pobijeno, starosti od šest do 13 godina, zbog toga ne možete biti dio EU. To je vladavina prava? To su europske vrijednosti? I nije vas sramota da to kažete otvoreno", napisala je Brnabić na Twitteru.

Komentirajući poziv Jandrokovića svima u Srbiji da se "pogledaju u ogledalo", Brnabić je rekla da se Srbija pogledala u ogledalo i shvatila da mora tražiti pravdu za pobijenu djecu, djevojke i starce na Petrovačkoj cesti u kolovozu 1995. godine.

"A što vi vidite kada se pogledate u ogledalo? Čovjeka koji brani i slavi ubojice djece, djevojaka i staraca? Vaši ‘heroji’ pobili su nenaoružane ljude, u bijegu, iz zraka", navela je premijerka Srbije.

Brnabić je navela da se Srbija okrenula budućnosti i pozvala je Jandrokovića da uradi isto. "Počnite gledati u budućnost, bit će Vam lakše", zaključila je Brnabić.

Prijetnje blokadom pregovora za ulazak u EU postale su uobičajene

Najnovija verbalna razmjena paljbe između Hrvatske i Srbije nije ništa novo, dapače, takav je odnos proteklih nekoliko godina postao uobičajen. Blokada ulaska u EU je na tom hrvatsko-srpskom meniju u redovitim periodima.

Prošle godine je tako ova tema pokrenuta u drugom kontekstu.

>> Treba li Hrvatska zbog nestalih blokirati ulazak Srbije u EU?

Tako je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved ponovno upozorio, nakon tematske sjednice saborskog Odbora za ratne veterane o problematici nestalih osoba u Domovinskom ratu, da u procesu pronalaženja nema suradnje Srbije, koja ne daje informacije o nestalima. Čulo se tada u javnosti da joj zbog toga treba blokirati ulazak u EU. 

Za strožu politiku prema Srbiji sigurno su desne stranke poput Suverenista i Domovinskog pokreta, koje vladajući HDZ smatraju previše popustljivim i taocem briselskih ambicija premijera Andreja Plenkovića.

Sada se vraćamo istoj temi, a nema sumnje da će ona biti (ciljano) oživljena i u budućnosti, pa iz dosadašnjeg iskustva možemo reći koje bi bile potencijalne dobre, a koje loše strane takve politike. Zato donosimo 3 najvažnija pro et contra argumenta o temi hrvatske blokade ulaska Srbije u EU.

Blokade ponekad funkcioniraju

Hrvatska iz vlastitog iskustva zna da blokada ulaska neke države u EU proizvodi učinke. Hrvatska i Slovenija se godinama nisu mogle dogovoriti o razgraničenju, naročito u Piranskom zaljevu. Slovenija se odlučila na radikalan potez i blokirala je ulazak Hrvatske, što su veće članice EU osudile, ali nisu uspjele nagovoriti Sloveniju na promjenu mišljenja. 

Nakon intervencije SAD-a postignut je dogovor o deblokadi, koji je doveo do arbitraže između Slovenije i Hrvatske, što je Slovenija i htjela. Cijela se priča onda dodatno zakomplicirala u arbitražnom postupku, ali slovenska je blokada proizvela rezultat kojim je Slovenija u trenutku odustajanja od nje bila zadovoljna.

Hrvatska ne bi bila ni prva ni jedina

Mi najbolje poznajemo slučaj slovenske blokade Hrvatske, no to nije jedini primjer unutar Europske unije. Bugarska je svojom blokadom ušla čak i u sadržaj sjevernomakedonskih udžbenika i njihova tumačenja povijesti, a ima i drugih primjera.

Službeno se od članica EU očekuje da pristupne pregovore ne koriste za razračunavanje bilateralnih sporova, no u praksi to nije uvijek tako.

Što se tiče NATO-a, nedavno su se hrvatski predsjednik Zoran Milanović i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan okušali u blokadama. Milanovićeva, u povodu izbornog zakona u BiH, čijom bi se promjenom uvjetovao ulazak Finske i Švedske u NATO, nije bila uspješna, dok Erdoganova jest. Turski je predsjednik tražio ustupke od Švedske i Finske i - dobio ih je.

Srbija razumije samo jezik sile

Odnosi Hrvatske i Srbije su već desetak godina na putu prema dolje. 

Obje strane snose odgovornost za takvu situaciju, ali u zadnje vrijeme je očito da vlasti u Srbiji - konkretno predsjednik Aleksandar Vučić - koriste prijepore s Hrvatskom za unutarnjopolitičke igre. Redovito se generiraju izmišljeni sukobi s Hrvatskom, redovito se pušta ministra Aleksandra Vulina da vrijeđa Hrvatsku i hrvatske političare itd. Odgovor iz Zagreba je većinom nezainteresiran te neučinkovit.

Nema sumnje da bi iz Srbije došla velika buka u slučaju blokade, ali bi ju to možda i natjeralo da se ozbiljno pozabavi temama koje su Hrvatskoj važne.

Srbija baš i nije zainteresirana za ulazak u EU

Ključna razlika između Hrvatske i Srbije na putu u EU je u tome što je Hrvatska htjela što prije postati članica. Zaslugom premijera Ivice Račana i, naročito, Ive Sanadera Hrvatska je ulazak u EU tretirala kao najvažniji strateški cilj, kojemu je bilo podređeno sve drugo. Ispunila je sve uvjete, vodila najduže pregovore, odustala od proglašenja gospodarskog pojasa na Jadranu itd.

Srbija nije toliko entuzijastična oko ulaska u EU, kako pokazuje i njena politička scena, kao i istraživanja javnog mnijenja. Prema Demostatu, 34 posto Srba bi glasalo za ulazak u EU, a 51 posto protiv. Političari kojima Srbi najviše vjeruju su predsjednici Vučić i Vladimir Putin.

Stoga je pitanje hoće li Srbiju doista pogoditi blokada pregovora s EU.

Šteta za reputaciju Hrvatske

Iako je ponekad to bilo učinkovito, nitko nije izgledao dobro dok je blokirao nekog drugog koristeći svoju poziciju moći. Za razliku od Turske i Rusije, Hrvatska je ipak demokratska zemlja koja se prosuđuje višim kriterijima i blokada Srbije ne bi izgledala kao prijateljski potez. 

Sigurno je da bi takav potez odjeknuo u EU i da ne bi naišao na unisonu podršku. Dapače, Hrvatska bi se našla nasuprot državama s kojima je inače bliska, poput Slovenije, Mađarske i Francuske.

Nema sumnje da bi Srbija sve to iskoristila da kritizira Hrvatsku i da se ne bi suzdržavala. Pitanje je tko bi na kraju u očima šire europske javnosti izgledao kao agresor, a tko kao žrtva. 

Velika pomoć Aleksandru Vučiću

Nitko ne bi više profitirao od moguće odluke da Hrvatska blokira ulazak Srbije u EU nego predsjednik Vučić. Time bi on bio oslobođen odgovornosti za pužev tempo kojim se Srbija približava Uniji, za sve neostvarene reforme i neriješena pitanja koja Srbiju drže u čekaonici. S druge strane, novi krivci bi bili ultimativni srpski negativci - ustaše. Odnosno Hrvati.

Nema sumnje da bi režimski mediji poveli antihrvatsku kampanju, kao i da bi Vučić naricao i proklinjao, konsolidirajući podršku u narodu.

S obzirom na propulzivnost Vučićevog propagandnog aparata, od te blokade bi se lako stvorila suvremena verzija kosovskog mita. U svakom slučaju, bila bi to u izvještavanju Pinka još jedna povijesna nepravda učinjena Srbima, koje jedino Vučić može zaštititi.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.