DOK SU RASLE kritike na račun Tomaševića i političke platforme Možemo, od nepokošene trave do nabave polovnih tramvaja, gradonačelnik Zagreba i vodstvo platforme sudjelovali su na 9. Međunarodnoj konferenciji o "odrastu".

Gradonačelnik Tomašević i njegova zamjenica Danijela Dolenec otvorili su konferenciju, a brojni članovi gradske vlasti i Možemo sudjelovali su kao predavači ili posjetitelji. "Mnogo izazova je pred nama, ali smo predani nastaviti u smjeru demokratičnije, ekološki održivije i socijalno pravednije budućnosti", rekao je gradonačelnik, a kao primjere je naveo ozelenjivanje javnih površina, postavljanje solarnih panela, smanjenje energetskog siromaštva građana, uvođenje novog modela odlaganja otpada, ulaganje u cjevovodnu infrastrukturu, program obrane od poplava.

Neki od partnera konferencije bili su Zagrebački holding, Muzej suvremene umjetnosti (u čijim prostorima se održavala), Zaklada Otvoreno društvo, EU, vlada RH, Zaklada Rosa Luxemburg i Klub Zelenih / Europskog slobodnog saveza u Europskom parlamentu.

S obzirom na to da je gradska tvrtka Zagrebački velesajam bila jedan od organizatora, da su gradonačelnik i njegova zamjenica otvorili i podržali ideologiju odrasta, da je zamjenik gradonačelnika bio jedan od predavača i da su brojni članovi vladajuće političke platforme u Zagrebu bili uključeni u konferenciju, s pravom se može govoriti da konferencija "Ljudi, planet, skrb: to se zove odrast!" odražava neslužbenu ideologiju vladajuće stranke u Zagrebu.

Tomašević je otvorio i podržao konferenciju radikalno lijeve ideologije

U kratkom uvodu na internetskoj stranici konferencije piše da je odrast "...društveni pokret i istraživački okvir koji zagovara prijelaz na održive i pravedne oblike društvene organizacije. Za razliku od ideala održivog razvoja, zelenog rasta i zelenog kapitalizma, odrast inzistira na tome da se stabilnost okoliša i održivost mogu postići samo odstupanjem od sadašnjeg globalnog kapitalističkog sustava usmjerenog na rast."

Prilično je jasno u koji se dio političkog spektra može svrstati ovu konferenciju - radikalno lijevi. U samoj srži ideologije odrasta, koja je očito krovna ideologija zagrebačkog gradonačelnika i Možemo, sve su sastavnice moderne ekstremno lijeve političke struje.

Ipak, uvedena je "revolucionarna" misao u standardni obrazac koji su razne struje ljevičarskih ideologija propagirale kroz povijest, a to je da se sasvim odustane od ekonomskog rasta. Radikalan je to zaokret od povijesne ljevice, koja je idealizirala visok rast industrijske proizvodnje i obrazovanja, uzdizanje ljudi iz siromaštva, napredak i rast stanovništva.

Kako je povijest pokazala nekoliko desetaka puta, te ideale pokušavalo se dosegnuti na krivim temeljima, pod krivim pretpostavkama i nefleksibilnim postulatima, što je neizbježno dovodilo do kraha takvih modela ostvarivanja rasta i razvoja, ali su ciljevi bili isti kao i oni kapitalističkih društava.

Odrast, kao moderna faza ljevičarske ideologije, sasvim odustaje od ideje da se socijalizam treba natjecati s kapitalizmom po pitanju rasta, produktivnosti (cilj socijalističkih ekonomija uvijek je bio dosezanje produktivnosti rada u kapitalističkim zemljama), razvoja i materijalnog napretka, a rješenje problema vidi u uvjeravanju svojih sljedbenika da rast uopće nije vrijedan cilj.

Zalažu se za osiromašenje bogatijih država, u njih spada i Hrvatska

Ideologija odrasta govori o globalnom rastu, i tu se pojavljuje problem. Iako zadnjih nekoliko desetljeća nejednakost među državama u svijetu pada, još uvijek je visoka. Jedna stvar je uvjeriti stanovnike SAD-a i EU da trebaju efektivno zamrznuti svoje ekonomije na trenutnu razinu gospodarskog rasta, a druga je tražiti isto od stanovnika afričkih država.

Tu se nudi skladno, ali zlokobno rješenje, koje se čak i ne skriva. U objašnjenju sa službene stranice konferencije o odrastu koja je nedavno održana u Zagrebu navodi se: "Bogata društva su ta koja bi trebala prednjačiti u 'gušenju' rasta i redistribuciji društvenog bogatstva na domaćem i međunarodnom planu. Čineći to, oslobodili bi druga društva od kompeticijskih pritisaka zagađujućeg industrijsko-ekstraktivističkog razvoja i omogućili bi im da slijede svoje vlastite putove do održivog blagostanja, čime bi osigurali horizont ekološki sigurne i pravedne budućnosti za sva društva. U bogatijim društvima, planirano smanjenje rasta, ako je popraćeno demokratski promišljenom preraspodjelom prihoda, bogatstva i moći, moglo bi imati smisla za mnoge."

Redistribucija bogatstva unutar određenog društva nije ništa novo u ljevičarskim ideologijama, jedino je pitanje koliko se prisile i nasilja dozvoljava u svrhu postizanja uravnilovke, odnosno potpunog izjednačavanja materijalnih uvjeta među stanovnicima neke države.

Ideologija odrasta ide korak dalje i tvrdi da se isto mora provesti na međunarodnom planu. Kao što u internoj uravnilovki bogatijima mora biti oduzeto da bi se dalo onima koji imaju manje, tako i na međunarodnom planu bogatijim državama treba biti oduzeto da bi se dalo daleko siromašnijim zemljama. To se eksplicitno navodi kao cilj.

Hrvatska bi, prema ideologiji koju podržavaju Tomašević i Možemo, trebala biti siromašnija

Temeljni problem s aspekta Hrvatske je što bi to značilo da doista treba "od-rasti", odnosno da ne treba samo zaustaviti ekonomski rast nego ga i smanjiti. To proizlazi iz temeljne ideje ideologije odrasta da bogatiji dio svijeta mora postati siromašniji kako bi siromašniji postao bogatiji.

Čak i kada bi se zabranio ekonomski rast u bogatijim državama, ekonomski rast u siromašnijim državama doveo bi do nastavka globalnog ekonomskog rasta. A to je protivno samoj ideji odrasta, koja se zalaže za zaustavljanje rasta na razini cijelog planeta.

Jedini način da se globalni rast zaustavi, a siromašniji ne ostanu siromašni je da se redistribucijom od bogatijih država smanji njihovo bogatstvo i bogatstvo njihovog stanovništva. U slučaju Hrvatske, koja spada među razvijenije države na svijetu, otprilike pola stanovnika trebalo bi postati siromašnijima.

Iako je Hrvatska u okvirima EU siromašna država, ipak se radi o najrazvijenijem dijelu svijeta. Kada se gleda cijeli svijet, Hrvatska je daleko iznad prosjeka. Prema podacima Svjetske banke, BDP po stanovniku korigiran za razlike u cijenama Hrvatske iznosi 40 tisuća dolara, a prosjek svih država na svijetu je 20.6 tisuća dolara po stanovniku.

Prema ideji odrasta o međunarodnoj uravnilovki, Hrvatsku bi trebalo ozbiljno osiromašiti da bi se spustila na svjetski prosjek jer je jednostavno prebogata u odnosu na ostatak svijeta.

Čak i da se oduzme bogatstvo samo bogatima u Hrvatskoj, ne bi se dalo siromašnima u Hrvatskoj, nego stanovništvu drugih država

Jedan od kontraargumenata može biti da većina stanovnika Hrvatske to ne bi osjetila kao pad standarda jer bi prvo bila izvršena domaća redistribucija od bogatijih prema manje bogatima. Hrvatska bi ukupno trebala biti osiromašena, ali ne na štetu većine građana, nego bogate manjine.

No to znači da od redistribucije u Hrvatskoj i oduzimanja "viška" imovine bogatima građani Hrvatske ne bi imali koristi jer bi se prikupljeni višak morao na neki način redistribuirani izvan Hrvatske u siromašnije države.

U odnosu na njih, Hrvatska nema izražen problem nejednakosti. Mjereno GINI koeficijentom, najčešće korištenom mjerom nejednakosti u nekom društvu, nejednakost u Hrvatskoj je manja nego na razini cijele EU. U zadnjih 12 godina dohodovna nejednakost u Hrvatskoj čak pada.

GINI koeficijent nije savršena mjera nejednakosti niti ona postoji. Ali bez obzira na to kako mjerili nejednakost u Hrvatskoj, opći standard je toliko veći od svjetskog prosjeka da bi sve oduzeto od, primjerice, 5 posto najbogatijih odlazilo u inozemstvo. To nužno proizlazi iz ideje međunarodne uravnilovke odrasta, za razliku od starih socijalističkih i komunističkih ideja isključivo domaćih uravnilovki.

Temeljne postavke ideologije odrasta su pogrešne

O svakoj tvrdnji pokreta odrasta može se posebno raspravljati, a često se navode primjeri koji su se kroz povijest nekoliko puta dokazali kao krivi. Primjerice, teza o skorom iscrpljivanju resursa stara je stotinu godina i još nijedan mineral ili resurs na čiji se nestanak upozoravalo nije zaista nestao.

Tako se prije sto godina predviđalo da će svijet ostati bez bakra, a danas su dokazane rezerve tog metala najveće u povijesti i cijena mu je korigirana za inflaciju ista kao prije stotinjak godina. Prema prognozama s kraja prošlog stoljeća, svijet je do sada trebao ostati bez nafte. Slično kao s bakrom, danas je daleko više dokazanih izvora nafte nego u godinama kada se predviđalo da će je nestati.

Isto se predviđalo za zlato, fosfor, ugljen i druge sirovine. Nijedno se takvo predviđanje nije obistinilo. Glavna stvar koju su sva ta predviđanja pokazala je da su resursi ograničeni samo u kratkom i srednjem roku, s dostupnom tehnologijom. Razvojem tehnologije otkrivaju se nova nalazišta, a nekadašnja neisplativa nalazišta postaju isplativa. To je samo jedna od brojnih stvari koje se spočitavaju ideji ograničenih resursa, koja je dio mnogih političkih ideologija, a ne samo odrasta.

Zagreb je plodno tlo za širenje ekstremnih ljevičarskih ideologija

Zagreb je očito plodno tlo za ljevičarske aktiviste. Bivši grčki ministar financija Yanis Varoufakis i premijer Aléxis Tsípras iz radikalno lijeve stranke Syriza upoznali su se u Zagrebu na Subversive festivalu. Možda se slično političko savezništvo izrodi i iz konferencije o odrastu.

Ne treba se bojati da će Tomašević i Možemo uvesti nekakvu verziju odrasta u Zagreb. Ipak se radi o sveobuhvatnom sklopu ideja koji zahtijeva da cijeli svijet na njih pristane kako bi se uopće mogle provesti u djelo, što znači da se radi isključivo o filozofskim promišljanjima grupe zanesenjaka kojima nije ni važno koliko su njihove ideje provedive. Razbibriga, a s obzirom na cijenu karte od 400 eura pomalo i skupa.

No to puno govori o načinu na koji Tomašević i Možemo razmišljaju, njihovim prioritetima, pogledu na svijet i vrijednosnom sustavu. To će sve ipak imati dalekosežne posljedice na Zagreb, a samim tim i na Hrvatsku.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala