TJEDAN dana nakon početka prosvjeda u Iranu krajem prosinca prošle godine, američki predsjednik Donald Trump je na društvenoj mreži Truth Social obećao da će SAD "priskočiti u pomoć" ako režim počne ubijati mirne prosvjednike. Nekoliko dana kasnije nadovezao se novim obećanjem: "Ako počnu ubijati ljude kao što su to činili u prošlosti, umiješat ćemo se. Udarit ćemo ih vrlo snažno, tamo gdje boli." U jednoj od kasnijih objava Trump je poručio da je "POMOĆ NA PUTU", potičući Irance da "PREUZMU" institucije režima.

38-godišnji Siavash Shirzad mu je povjerovao. Ohrabren tim porukama izašao je na ulice Teherana unatoč upozorenjima obitelji. Vlasti su otvorile vatru, pomoć nije stigla, a Shirzad je 8. siječnja ubijen tijekom prosvjeda. Nekoliko sati kasnije preminuo je, ostavivši iza sebe 12-godišnjeg sina, piše Guardian.

"Do samog kraja vjerovao je da će Trumpova pomoć stići", rekao je njegov rođak. "Govorili smo mu da ne ide jer je opasno, ali on je odgovorio: Trump je rekao da nas podržava". Mnogi Iranci kažu da su upravo te poruke iz Washingtona mnoge ohrabrile da izađu na ulice. Bili su uvjereni da svijet ovaj put neće okrenuti glavu. Nastavili prosvjedovati, čekajući Trumpovu pomoć, a vlasti su krenule u masovna ubojstva prosvjednika.

Ubrzo je uslijedio preokret. Trump je poručio da je dobio jamstva iranskih vlasti i povukao se od ranijih izjava, što je među prosvjednicima izazvalo osjećaj šoka i bijesa. "Ljudi su se osjećali prevarenima. Prvo vam kažu da pomoć dolazi, a onda vas ostave same", rekao je jedan stanovnik Teherana.

Tridesetšestogodišnja Hadis iz Teherana ispričala je kako su prosvjednici s iščekivanjem gledali u nebo. "Oči su nam bile uprte u nebo, očekujući da će se nešto dogoditi. Da će sada udariti", rekla je. "Na prosvjede smo izlazili sa strahom, ali i s nadom da će Trump napasti i pobiti  vođe". Sličan osjećaj dijelili su i Iranci u Turskoj, Armeniji i Dubaiju, iako je komunikacija s ljudima u zemlji bila otežana jer je vlada isključila internet. 

Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency (HRANA), dosad je potvrđena smrt gotovo 6.000 osoba, uključujući više od 5.600 prosvjednika, dok se dodatnih 17.000 prijavljenih smrti još istražuje. Norveška organizacija Iran Human Rights upozorava da bi konačni broj poginulih mogao premašiti 25.000, a pojedini liječnici i neovisni analitičari procjenjuju da bi stvarni broj mogao biti i veći od 30.000.

U međuvremenu je u regiji započelo tiho, ali postojano i značajno gomilanje američkih vojnih snaga.

Sprema li se novi napad?

Od tada zaljevske države i Turska razgovaraju s obje strane u pokušaju pronalaska zajedničkog jezika, no Teheran ustraje u tome da neće pregovarati pod prisilom niti s unaprijed postavljenim uvjetima.

Sjedinjene Države, koje imaju najmoćniju vojsku na svijetu, već su pokazale da mogu napasti Iran, kao što su to učinile prošlog lipnja u operaciji "Ponoćni čekić", usmjerenoj na iranska nuklearna postrojenja. Stoga se postavlja pitanje sprema li se SAD za novi napad, piše BBC.

Posljednja objava Donalda Trumpa na društvenim mrežama sugerira da je takav scenarij moguć. U njoj je upozorio Iran da će, ako ne postigne dogovor o ograničavanju svog nuklearnog programa, "sljedeći udar biti daleko gori!".

Gomilanje snaga u regiji

SAD već ima značajnu vojnu prisutnost na Bliskom istoku, s do 50.000 vojnika raspoređenih u bazama u Kataru, Jordanu, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Omanu i Bahreinu. Samo u zračnoj bazi al-Udeid u Kataru nalazi se oko 10.000 vojnika.

Međutim, tijekom posljednjih nekoliko tjedana obavještajni podaci iz otvorenih izvora zabilježili su dolazak desetaka dodatnih američkih vojnih zrakoplova. Fotografije snimljene u nedjelju u bazi al-Udeid, najvećem američkom postrojenju na Bliskom istoku, pokazuju i niz novih struktura podignutih na rubnim dijelovima baze.

Pentagon ne objavljuje detalje o ovim kretanjima, no izvori na društvenim mrežama pratili su dolaske borbenih aviona F-15, zračnih tankera i transportnih zrakoplova. Vjeruje se da su neki od tih transportnih zrakoplova prevezli dodatne sustave protuzračne obrane, što bi moglo značiti da se Amerika priprema obraniti sebe i svoje saveznike u Zaljevu od mogućih osvetničkih napada ako predsjednik Trump naredi udar na Iran.

I Velika Britanija poslala je u regiju eskadrilu mlažnjaka Typhoon "kako bi ojačala regionalnu sigurnost". Američko ratno zrakoplovstvo potvrdilo je da u regiji provodi veliku vježbu pod nazivom "Agile Spartan" kako bi "demonstriralo sposobnost raspoređivanja, raspršivanja i održavanja borbene zračne moći" na području odgovornosti Središnjeg zapovjedništva SAD-a.

Stiže udarna skupina s nosačem aviona

Stefan Watkins, koji prati kretanje brodova i svoja otkrića dijeli na društvenim mrežama, nedavno je zabilježio i dolazak niza američkih zrakoplova za rano upozoravanje i izviđanje koji su sudjelovali i u operaciji "Ponoćni čekić", uključujući modele RC-135, E-11A BACN i E-3G Sentry. Kaže da bi to "moglo sugerirati" da se napadi "spremaju uskoro".

Jednako je značajan i dolazak američke udarne skupine s nosačem zrakoplova. USS Abraham Lincoln bio je u indo-pacifičkoj regiji kada je dobio zapovijed da se okrene i krene prema Zaljevu. Udarna skupina s nosačem aviona jedan je od najmoćnijih simbola američke vojne moći, s oko 70 zrakoplova, uključujući najnovije nevidljive mlažnjake F-35 koji mogu izbjeći neprijateljske radare.

U pratnji nosača su tri razarača naoružana krstarećim projektilima Tomahawk za kopnene napade, a obično ih prati i nuklearna podmornica s istim naoružanjem. To je dodatak dvama američkim razaračima koji se već nalaze u regiji. Predsjednik Trump je izjavio: "Imamo veliku flotilu koja ide prema toj regiji pa ćemo vidjeti što će se dogoditi".

Moguće mete napada

Matthew Savill, direktor vojnih znanosti na institutu RUSI, kaže da s trenutnim vojnim snagama u regiji SAD "vjerojatno može dosegnuti gotovo bilo koje mjesto u Iranu i napasti gotovo sve, osim najdublje ukopanih postrojenja", za što bi vjerojatno bili potrebni bombarderi B-2.

Koje bi mete SAD mogao ciljati ako predsjednik Trump izda zapovijed? Savill, koji je radio na politici prema Iranu u britanskoj vladi, kaže da SAD ima nekoliko opcija. Prva bi mogla biti iranska vojna postrojenja, "poput prijetnje balističkim projektilima ili obalnih raketnih baterija". Time bi se režimu barem otežalo da uzvrati, kao što prijeti.

Iran i dalje posjeduje značajne zalihe balističkih projektila kratkog dometa i dronova dugog dometa, što neke od američkih saveznika u Zaljevu čini nervoznima. Nekoliko ih je već jasno dalo do znanja da neće podržati nove američke napade.

Druga opcija bila bi ciljanje samog režima. Savill kaže da bi se "mogli usmjeriti na središta vojne moći, uključujući Iransku revolucionarnu gardu, a možda i milicije koje guše prosvjede".

Međutim, pokušaj obezglavljivanja iranskog vodstva mogao bi se pokazati težim i opasnijim. Izrael je ciljao visoke iranske dužnosnike tijekom dvanaestodnevnog rata prošle godine, prateći njihove tjelohranitelje kako bi otkrio njihove lokacije. No, Iran je od tada vjerojatno pojačao sigurnosne mjere i raspršio svoje vodstvo.

"Moguće je da svjedočimo posljednjim trzajima sadašnjeg režima"

Savill kaže da SAD "vjerojatno može pronaći i ubiti visoke dužnosnike, ali nije jasno kakav bi bio ukupan učinak". "Moguće je da svjedočimo posljednjim trzajima sadašnjeg režima, ali problem je što bi se to moglo odvijati mjesecima, pa čak i godinama", dodaje Savill.

Iako je predsjednik Trump dokazao da je spreman upotrijebiti vojnu silu, u prošlosti je jasno rekao da nema želju ulaziti u dugotrajne sukobe. Njegove dosadašnje vojne intervencije bile su kratke, oštre i ograničene.

Također nije isključio diplomatsko rješenje koje bi od Irana zahtijevalo da pristane na ograničavanje svog nuklearnog programa. Prema Savillu, Trump sada mora "odvagnuti želju da ga se doživi kao odlučnog s izgledima za postizanje stvarnog, odlučujućeg učinka".

Odgovor Irana

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je da nije spreman pregovarati pod prijetnjama, ali je voljan razgovarati bez preduvjeta, što je poruka koju je Witkoffu prenio putem brojnih posrednika. U posljednja 24 sata, Araghchi ili iranski predsjednik Masoud Pezeshkian razgovarali su s diplomatima iz Saudijske Arabije, Katara i Egipta.

U Teheranu vlada duboko nepovjerenje prema pregovorima sa SAD-om, budući da su dvije strane bile usred pregovora prošlog lipnja kada je Izrael dobio američko odobrenje za napad na Iran s ciljem uništenja vodstva i civilnih nuklearnih postrojenja. U tom je napadu poginulo 1000 ljudi, a ključna postrojenja teško su oštećena.

Gotovo sve zaljevske države, strahujući od iranske odmazde, izjavile su da nisu spremne dopustiti SAD-u korištenje njihovog zračnog prostora ili baza za napad na Iran.

Iranski dužnosnici su poručili: "Gađat ćemo upravo onu bazu i točku s koje se protiv nas pokreću zračne operacije. Nećemo napadati zemlje u kojima se nalaze jer ih ne smatramo neprijateljskima. Podići ćemo našu razinu obrambene spremnosti protiv američkog vojnog gomilanja na najvišu razinu. Ako Amerikanci žele pregovore bez unaprijed zadanih rezultata, Iran će na to pristati."