RODITELJI odgojitelji, odnosno korisnici te mjere kojom su dobivali plaću iz gradskog proračuna da brinu o svojoj djeci, najvećim dijelom su iz gradskih četvrti Sesvete i Dubrava, većina, tj. 39.6% korisnika je sa srednjom stručnom spremom, 12.0% je bez završene škole ili s osnovnom školom, dok je 2.4% s višom, a 4.3% s visokom stručnom spremom.

Od ukupnog broja korisnika njih 69.5% je rođeno u Hrvatskoj, a 30.5% izvan Republike Hrvatske. Od rođenih u inozemstvu najveći broj korisnika je rođen u Bosni i Hercegovini (19.3%) i Kosovu (5.7%). U Gradu Zagrebu 48.8% korisnika živi od rođenja, a njih 51.2% je u Grad Zagreb doselilo. Od ukupnog broja korisnika 88.1% su žene, a 11.9% muškarci.

Analizu objavio Gradski ured za demografiju 2020.

To su podaci analize koju je objavio Gradski ured za demografiju u ožujku 2020. Za ovu su analizu o korisnicima mjere roditelj odgojitelj koristili podatke od 8. rujna 2016. do kraja prosinca 2019. godine.

Prema ovim podacima, u promatranom razdoblju od početka uvođenja mjere roditelj odgojitelj 8. rujna 2016. pa do siječnja 2020. za korisnike mjere roditelj odgojitelj je isplaćeno preko 916.7 milijuna kuna.

Ukinuta mjera izazvala niz prosvjeda, podržava ih Željka Markić

Prošlog je tjedna izmijenjena odluka o mjeri roditelj odgojitelj po kojoj se ona ukida kad dijete za koje se ona koristi navrši sedam godina. Korisnicima čije je dijete već navršilo sedam godina novčana potpora prestat će 1. svibnja 2022., ali im se otvara mogućnost zaposlenja odmah po stupanju odluke na snagu.

Korisnicima kojima je dijete za koje koriste mjeru mlađe od 7 godina od 1. svibnja mjesečna se naknada smanjuje na 1000 kn, ali im se otvara mogućnost zaposlenja odmah po stupanju odluke na snagu te im se otvara mogućnost upisa djece u dobi od 3 do 6 godina u vrtić.

Takva je odluka izazvala niz prosvjeda roditelja odgojitelja iza kojih je stala Željka Markić sa svojom udrugom U ime obitelji.

Najviše korisnika u Sesvetama, Dubravi i na Peščenici

Kada se promatraju podaci iz analize Gradskog ureda za demografiju, gledano prostorno, najveća koncentracija korisnika novčane pomoći, petina njih, nalazi se u Gradskoj četvrti Sesvete (18.6%). Slijede gradske četvrti Gornja Dubrava s 14.9% i Peščenica – Žitnjak 10.6%.

U sve tri gradske četvrti Grada Zagreba, koncentrirana je skoro polovina svih korisnika (44.1%), a najmanje ih je u gradskim četvrtima: Podsljeme (2.0%), Donji grad (1.5%) i Gornji grad – Medveščak (1.3%).

Od ukupnog broja korisnika 88.1% su žene, a 11.9% muškarci. Gledano po gradskim četvrtima Grada Zagreba, najviše muškaraca – korisnika, zastupljeno je u Gradskoj četvrti Gornji grad – Medveščak (16.1%), a najmanje u Gradskoj četvrti Podsljeme (4.2%).

Više od 30 posto nije iz Hrvatske

Kada se gleda dob korisnika ove mjere, u trenutku ostvarivanja novčane pomoći za roditelja odgojitelja, u dobi između 31 i 40 godina bilo je 64.9% korisnika, 20.7% u dobi između 41 i 62 godine, a 14.4% u dobi između 19 i 30 godina. Prosječna dob svih korisnika u trenutku ostvarivanja novčane pomoći za roditelja odgojitelja je bila 36.9 godina, pri čemu je prosječna dob muškaraca bila 39.6, a žena 36.5 godina.

Od ukupnog broja korisnika njih 69.5% je rođeno u Hrvatskoj, a 30.5% izvan Republike Hrvatske. Od rođenih u inozemstvu najveći broj korisnika je rođen u Bosni i Hercegovini (19.3%) i Kosovu (5.7%).

Više od pola korisnika mjere je doselilo u Zagreb

U Gradu Zagrebu 48.8% korisnika živi od rođenja, a njih 51.2% je u Grad Zagreb doselilo. Od ukupnog broja doseljenih prema periodu doseljenja 45.3% je doselilo u razdoblju između 2001. i 2010.

Najveći udio djece se nalazi u Gradskoj četvrti Sesvete (18.6%), a slijedi Gradska četvrt Gornja Dubrava (15.4%) i Gradska četvrt Peščenica – Žitnjak (10.8%), što je ukupno 44.8% od ukupnog broja djece. Najmanji broj djece korisnika je zastupljeno u gradskim četvrtima Podsljeme (2.0%), Donji grad (1.5%) i Gornji grad – Medveščak (1.3%).

U strukturi ukupnog broja korisnika, 73.2% ih ima troje djece, 18.5% četvero, a 6.0% petero djece. Analiza stanja pokazuje da 2.8% korisnika ima šestero i više djece.

Gledano po naseljima, 76% djece korisnika živi u naselju Zagrebu, 13.9% u Sesvetama, a 10.2% u ostalim zagrebačkim naseljima.

Čak 12 posto korisnika mjere nema završenu srednju, a neki ni osnovnu školu

Prema raspoloživim podacima, 39.6% korisnika je sa srednjom stručnom spremom, 2.4% s višom, a 4.3% s visokom. Ostatak korisnika, odnosno 12.0% je bez završene škole ili s osnovnom školom.

U trenutku podnošenja zahtjeva, od ukupnog broja korisnika 3.7% nije bilo ni ranije zaposleno, a 57.1% je bilo zaposleno u određenom razdoblju prije ostvarenja prava, dok za 39.2% korisnika podaci nisu bili poznati.

Od ukupnog broja korisnika koji su ranije bili zaposleni najviše je onih koji imaju 10-15 godina staža (29.4%), zatim slijede oni s 5-10 godina (25.8%) te 15-20 godina staža (15.5%), dok 5.5% korisnika ima preko 20 godina radnog staža.

Promatrajući razdoblje između prestanka radnog odnosa/osiguranja kod poslodavca do ostvarenja novčane pomoći za roditelja odgojitelja vidljivo je da je za 48.3% korisnika prestao radni odnos (osiguranje) do mjesec dana, a za 68% do godinu dana.

Najviše korisnika pomoći je prije radilo u sektoru trgovine

Od ukupnog broja korisnika u promatranom razdoblju (4767), za 2978 ili 62.5% korisnika Grad je raspolagao podacima o djelatnostima u kojima su radili prije korištenja novčane pomoći za roditelja odgojitelja.

Naime, prije korištenja novčane pomoći za roditelja odgojitelja, 33.6% korisnika je bilo zaposleno u djelatnosti trgovine, slijedi prerađivačka industrija s 13.4% te pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane (8.7%). U ove tri djelatnosti je radilo 55.7% korisnika, dok je u ostalim radilo 44.1%.

"S obzirom da su plaće u navedene tri djelatnosti u kojima je zaposlen najveći broj korisnika manje od iznosa novčane pomoći za roditelja odgojitelja, za pretpostaviti je da je to bio jedan od poticaja za roditelje s troje i više djece da se odluče za korištenje ove mjere", navodi u svojoj analizi Gradski ured za demografiju.

Neki koji primaju pomoć imaju ujedno i djecu stariju od 27 godina

Što se tiče kretanja broja živorođene djece prema redu rođenja, Gradski ured za demografiju uočava porast broja djece rođenih kao drugo, treće, četvrto, peto i šesto dijete, što ih, kako su naveli, ohrabruje, ali dodaju i kako ih istovremeno zabrinjava pad broja rođenja prvog djeteta.

Tako se u analizi navodi da se od 2007. do 2014. u Zagrebu rađalo više od 4000 djece kao prvorođene, a od 2015. taj broj opada pa je 2017. kao prvo rođeno 3672 djece.

Kad se gleda dob najstarijeg djeteta korisnika mjere, ona je uglavnom u oko 9 posto slučajeva iznosila 9, 10 i 11 godina, no prema podacima Gradskog ureda za demografiju vidimo da su neki korisnici mjere u tom trenu imali i dijete u dobi od 27 i više godina.