Tko je tip koji se pojavio i donio 14.000 potpisa, a nitko nije čuo za njega?
MEĐU predsjedničkim kandidatima koji su Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) predali više od 10 tisuća zakonom propisanih potpisa za kandidaturu je i Nedjeljko Babić, predsjednik Hrvatske stranke svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca (HSSČKŠ).
Babić je DIP-u predao 14 tisuća potpisa i za Hinu izjavio kako je predsjednička utrka "priprema za parlamentarne izbore", za koje se HSSČKŠ "već četiri godine temeljito priprema".
Široj javnosti je Babić, rođen u Klanjcu i ponosni je Zagorec, nepoznat, a i njegov HSSČKŠ. Ni dobro upućeni novinari nisu baš čuli za njega. Zato smo odlučili saznati o kakvoj je stranci, odnosno kandidatu riječ.
Stranku osnovao u planinarskom domu u podnožju Medvednice
Prema podacima na službenim stranicama HSSČKŠ-a, ona stranka je osnovana "5. ožujka 2016. g., u podnožju Medvednice, u planinarskom domu Glavica, pred odabranim izaslanicima iz 11 kajkavskih županija i dijaspore, idejnom vizionarskom ustrajnošću Predsjednika g. Nedjeljka Babića". Tada se zvala samo Hrvatska stranka svih kajkavaca (HSSK), no s vremenom se proširila i na čakavce i štokavce.
"Stranka smo strogog centra koja zna i poštuje našu hrvatsku povijest, ali ju ostavlja tamo gdje joj je i mjesto – u prošlosti. Naš prioritet je budućnost i to bolja, kvalitetnija, sigurnija i uspješnija za svakog čovjeka Lijepe nam naše", navodi se na službenim stranicama Babićeve stranke.
"Iz Jugoslavije smo izašli obliveni krvlju čistog domoljublja"
U Stavovima i ciljevima HSSČKŠ-a može se naći i sljedeće: "Iz Jugoslavije smo izašli obliveni krvlju čistog i pravog domoljublja čvrsto vjerujući u svoju slobodu i nezavisnost od bilo kakve i bilo čije tuđe vlasti. Vjerovali smo u svoj vlastiti suverenitet. Za života našeg prvog predsjednika izvojevali smo kako unutarnji tako i vanjski suverenitet. Što je to točno naš izboreni unutarnji suverenitet? To je donošenje našeg ustava, zakona, naš ponos himna, zastava i grb, vojske i monete – kune. A što je bila naša težnja, naš drugi dio sna ostvarenja vanjskog suvereniteta? Težnja za nezavisnošću i ravnopravnošću sa ostalim zemljama. Živjeli smo za slobodnu stvarnost u kojoj će biti nedopustivo uopće pomisliti, a kamo li dozvoliti drugim državama da nam kroje i upliću se u naš razvoj. No, naša euforija vjerovanja u napokon bolje sutra je polako gašena. Danas, još mnogi nisu svjesni, da smo iz Jugoslavije uvedeni u Euroslaviju zahvaljujući prihvaćanju ulaska u proces globalizacije čime smo izgubili, tj. odrekli se dijelova unutarnjeg i vanjskog suvereniteta."
Negativno mišljenje o članstvu Hrvatske u NATO-u i Europskoj uniji
U svakom slučaju, Babić i HSSČKŠ imaju negativno mišljenje o ulasku Hrvatske u Europsku uniju i NATO, a zalažu se za uvođenje polupredsjedničkog sustava, izmjene Ustava i zakona, decentralizaciju države, reforme pravosudnog i monetarnog sustava, zabranu GMO-a i još mnogo toga.
Znakovito je da među Temeljna načela i smjernice navode i "pravo na slobodu izražavanja, ali i odgovornost za javnu riječ", što baš i ne zvuči kao prepoznavanje slobode govora kao temeljne demokratske vrijednosti.
Pjesma Ivana Tolja
Kada se na službenoj stranici HSSČKŠ-a klikne na rubriku o stranci, jedna od opcija koja se nudi je i podrubrika nazvana "Duša Hrvata". Klik mišem na nju vodi pak do pjesme Ivana Tolja koja počinje sljedećim stihovima: "Ja sam nježnost, radost, žalost, krik i preklinjanje."
Poetično izražavanje inače nije strano ekipi iz HSSČKŠ-a, o čemu najbolje svjedoče objave Mirjane Gaure, osobne savjetnice predsjednika HSSČKŠ-a. Ona na stranicama stranke objavljuje poetske crtice pod naslovima poput "Cromedia apsurda" i "Dom po mom".
Lirski pokušaji Babićeve osobne savjetnice Mirjane Gaure
U prvom tekstu ona ovako opisuje nastanak RH: "Stradavanja. Rušenja. Logori. Zatvaranja. Mučenja. Silovanja. Razmjene. A sve pod kapom nebeskom. Pod kapom plavetnila žudeći za svojom slobodom, slobodom svoje zemlje, slobodom svoga naroda. I na kraju prvoga čina stigla je ona, sloboda, bijela, čista okupana krvlju vlastitoga naroda. Ali naša! Napokon naša!
Vidali smo rane, euforično se nadajući kako drugi čin daje bolji scenarij. Vjerovali smo u podjelu uloga, u podjelu tekstova, u didaskalije. Vjerovali smo u vjerovanje vjerujućima. I oni su vjerovali našem vjerovanju. I tako smo dugo obostrano vjerovali svatko u svoje vjerovanje želeći uvidjeti vidljivo nadajuće. Baš kao i epizodisti gledali smo slijepi kod očiju, a kulise su nestajale jedna po jedna. Pozornica se praznila. Na sceni su ostali samo glavni akteri. Kao epizodisti i statisti zauzeli smo svoja mjesta u publici čekajući natpis "Pljesak"."
Intervju za desničarski Maxportal
Nedjeljko Babić je predsjedničku kandidaturu najavio još početkom lipnja u intervjuu za jedan desničarski portal.
"Predsjednički izbori za nas znače mnogo jer smo jedina stranka koja traži vraćanje polupredsjedničkog sustava kako bismo imali odgovornu osobu i ponovno državnika koji će biti odgovoran za provođenje svih odluka hrvatske vlade, a u interesu svih građana Hrvatske, a ne kao što je do sada – fikus predsjednika", izjavio je tada Babić.
Babić je izjavio i da bi svoje političke ciljeve, među kojima je i revizija privatizacije, ostvario "stvaranjem jake stranke od naroda i preuzimanjem odgovornosti, uvođenjem meritokracije uz nužno buđenje svijesti i političkog educiranja članova što smo u tišini pripremali i radili sve ove nepune četiri godine. Na taj način s ujedinjenim Hrvatima i snagom glasova u našem parlamentu možemo preuzeti vlast i početi prvo s izmjenama zakona i Ustava te provesti reviziju pretvorbe i privatizacije, a odgovorne za sve nezakonite radnje kazniti. Time bismo vratili vjeru u naše pravosuđe. Zatim bismo na osnovi toga vratili nacionalizacijom u državno vlasništvo sve što će hrvatsko gospodarstvo vratiti na pravi put oporavka; banke, opstale tvornice."
HSSČKŠ želi i u sabor
U svakom slučaju, Nedjeljko Babić se čini kao jedan od živopisnijih kandidata na ovim predsjedničkim izborima. Ne treba ga odmah otpisati s obzirom na to da je u samo nekoliko godina uspio izgraditi stranku koja navodno ima 23 tisuće članova, što objašnjava i kako je uspio relativno lako i brzo sakupiti 14 tisuća potpisa za predsjedničku kandidaturu.
Još važnije, za HSSČKŠ su predsjednički izbori tek odskočna daska za parlamentarne, kako sami često naglašavaju, te se čini da Babić želi ponoviti model kojim je predsjednička kandidatura Ivana Vilibora Sinčića prije pet godina lansirala Živi zid s margine u glavnu struju hrvatske politike.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati