IAKO se sankcije prema Rusiji proširuju, izgleda da je sasvim legalno da ruski milijarderi preko svojih kompanija koje imaju sjedišta izvan Rusije kupuju kompanije po EU, pa čak i kada se oni sami nalaze pod sankcijama. Hrvatska javnost upoznata je s vijesti da je ruski milijarder Denis Štengelov preko kompanije Flexway Adriatic d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu kupio 75-postotni udio u Zvečevu.

Uvidom u javne podatke vidljivo je kako je Flexway Adriatic d.o.o. osnovan u prosincu 2023. Kompanija je u vlasništvu Flexway DMCC-a iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, s čije se internetske stranice može samo iščitati da se radi o distributeru slatkiša, grickalica i sličnih proizvoda za Bliski istok.

Kako je Denis Štengelov došao do bogatstva?

Denis Štengelov je rođen 1972. u Gubinu, malom selu udaljenom par sati vožnje od središta Moskve. Majka mu je preminula nakon poroda, a ima brata Igora i polusestre Oksanu i Juliju.

Obitelj je uključio u svoje poslovne uspjehe, pa mu je brat Igor poslovni partner, a polusestra direktorica golf-centra i teniske akademije u Australiji. Otac mu je bio dio komunističke elite, direktor državne farme Nelyubinsky. Brat Igor i polusestra Oksana žive u Rusiji, Denis i polusestra Julija u Australiji, a otac u Ukrajini. Polusestra Julija je najbliža Denisu, a iz Švicarske se preselila u Australiju da bi vodila sportski kompleks koji je Denis izgradio prije nekoliko godina.

1990. upisuje Ekonomski fakultet u Tomsku, gradu od pola milijuna stanovnika i jednom od najstarijih gradova u Sibiru, a završava ga 1994. Na početku karijere se bavio prodajom kućanskih aparata, ali to nije imalo željene rezultate pa su on i prijatelji s kojima je krenuo u posao odustali.

Nakon toga s partnerima počinje s veleprodajom svježeg sjemena. Glavni kupci su mu bile starije prodavačice koje su to sjeme pekle i prodavale direktno kupcima na ulici. Posao je bio uspješan, pa godinama nakon toga šire poslovanje, među ostalim na proizvodnju i prodaju suncokretovog ulja. U početnim poslovnim podvizima mu je, prema navodima ruskih medija, pomagao otac.

Najbolji poslovni pothvat mu je bio preuzimanje tvornice konditorskih proizvoda Yashkino u sibirskom polumilijunskom gradu Kemerovo 1997. Sljedeće godine je proširio proizvodnju kupnjom stroja za vafle iz Austrije za 2 milijuna njemačkih maraka.

Tvornica je bila u lošem stanju, ali ju je Denis preporodio i 2004. dobio Nagradu Ruske Federacije kao najveći proizvođač napolitanki u Rusiji. Do danas je preko holding kompanije KGV Grupa preuzeo kontrolu nad pet tvornica hrane u Uralu i Sibiru - osim u Kemerovu, još u gradovima Nižnjem Tagilu, Minusinsku i Abakanu.

2008. je KDV Grupa kupila Bridgetown Foods, jednu od najvećih konditorskih kompanija u Rusiji, a 2009. kompaniju Sibirska obala. Za drugu je plaćeno 2 milijarde rubalja kreditom kod Sberbanke.

Kupnja je bila potpuni poslovni uspjeh, jer je već 2009. dobit narasla na 156.7 milijuna rubalja, s 40 milijuna u 2008. Dobit je rasla iako su prodaja i prihodi padali u prvim godinama, kao i tržišni udio, ali to je bio period restrukturiranja. 2010. je KDV Grupa Denisa Štengelova preuzela Zolotoy Terem, najvećeg proizvođača sušene morske hrane u Rusiji, za 30 milijuna dolara.

Stvorio poslovno carstvo na temelju konditorske industrije, Zvečevo se u to dobro uklapa

Bogatstvo Denisa Štengelova je doseglo jednu milijardu dolara 2017., prema Bloombergu. Danas KDV Grupa ima 14 tvornica diljem Rusije, a Štengelova se neformalno naziva konditorskim kraljem Rusije.

Ukupno grupacija upravlja s 25 različitih brendova s oko 700 vrsta proizvoda, proizvodi 60 tisuća kilograma slatkiša, grickalica i drugih konditorskih proizvoda po satu i za vlastitu distribucijsku mrežu. Među glavnim markama su sjemenke suncokreta Babkin, čokolade i bomboni Babyfox, vafli i keksi Yashkino, čajevi Etre, juhe Maestro Gusten i brojni drugi.

Tijekom godina se asortiman vlastitih proizvoda proširio i na higijenske potrepštine, žvakaće gume, konzerve hrane, kavu, tjesteninu i brašno, dječje pelene, voćne sokove itd.

Ukratko, radi se o velikoj korporaciji u Rusiji koja nije jako zastupljena na međunarodnom tržištu. Zvečevo kao konditorska kompanija se savršeno uklapa u spektar djelatnosti KDV Grupe i moguće da se radi o pokušaju izlaska na tržište EU.

Javnost je za njega saznala preko tragedije

Sam Štengelov nije sklon javnim nastupima, ali se zanimanje za njega i njegovu biografiju pojavilo u ožujku 2018. zbog požara u trgovačko-zabavnom centru Zimska trešnja u Kemerovu, koji je odnio živote bar 60 ljudi, od čega su pola bila djeca.

Objekt u kojem se požar dogodio je u doba SSSR-a bio tvornica konditorskih proizvoda, a zabavno-trgovački kompleks je otvoren 2013. godine s 23.000 četvornih metara prostora, koji su uključivali zoološki vrt za kućne ljubimce, dječji centar i kuglanu.

Prema medijskim navodima, zgrada je bila loše konvertirana iz tvornice u zabavno-trgovački kompleks pa nije bilo dovoljno prozora i izlaza s gornjih katova, a koridori za prolaz su "nalikovali labirintu". Prema navodima svjedoka nesreće, u nekim dijelovima se nije čuo požarni alarm, a kasnijom istragom je utvrđeno kako ga je jedan od zaštitara ugasio.

"Prilikom puštanja u rad trgovačkog centra, kao i tijekom njegovog rada, teško su prekršeni sigurnosni propisi. Najveći problem je bio taj što su zaključani izlazi za slučaj opasnosti", komentirala je svojevremeno glasnogovornica ruskog Istražnog povjerenstva, prenijela je ruska novinska agencija TASS.

Denis Štengelov je u jednom intervjuu tvrdio da je njegov udio u trgovačkom centru u vrijeme požara bio samo manjinski udio s drugim investitorima, ali je obećao platiti odštetu od 3 milijuna rubalja obiteljima svake žrtve.

Kako je kupio Zvečevo ako je pod sankcijama?

Forbes je u travnju na svoju listu svjetskih milijardera dodao šest novih Rusa, među kojima Denisa Štengelova. Trenutno mu se bogatstvo procjenjuje na 1.3 milijarde dolara.

Osim KDV Grupe, vlasnik je i Yarche!, lanca od 1000 supermarketa diljem Rusije. Ima troje djece i trenutno živi u Australiji, gdje je investirao 20 milijuna dolara u sportski kompleks te školu tenisa i golfa na Zlatnoj obali.

Pod sankcijama je od 19.10.2022., ali ne sankcijama EU, nego sankcijama Ukrajine. Prema odredbama sankcije, na rok od 10 godina blokirana mu je imovina u Ukrajini, zabranjeno trgovanje, zabranjeno putovanje Ukrajinom ili preko Ukrajine, blokiran prijenos kapitala izvan Ukrajine, blokirane dozvole i općenito zabranjeno poslovanje u Ukrajini.

Prema informacijama s ukrajinske stranice Trap Agresor, koja prati zapljene imovine ruskih oligarha, Štengelov je vlasnik kompanije Unisnek Production, koja ima imovinu u gradu Dnjipro procijenjene vrijednosti 440 milijuna dolara. Zapljene nije bilo.

S obzirom na to da se radi isključivo o sankcijama Ukrajine kao države, a da ga EU ni na koji način nije sankcionirala, kupnja Zvečeva je sasvim legalna. Čak i da je pod sankcijama EU, ako one izričito ne zabranjuju kupnju svim poslovnim subjektima povezanima s određenom osobom, nema nikakve prepreke da kompanija u vlasništvu Rusa kupi kompaniju iz Hrvatske ili bilo koje druge članice EU.

Ne podržava rusku agresiju Ukrajine?

Denis Štengenov je ustvari veliki protivnik napada Rusije na Ukrajinu, bar prema informacijama koje su dospjele u javnost. Na samom početku rata nizozemski su se mediji dosta bavili tamošnjim kompanijama kojima su Rusi direktno ili indirektno vlasnici.

Među "optuženima" je bio HAK, proizvođač konzervi hrane. Kao odgovor na optužbe, iz kompanije su objavili e-mail koji je Denis Štengenov navodno poslao na adrese više od 20 tisuća zaposlenika svojih kompanija u Rusiji.

"Ni u najgorim snovima nisam mogao zamisliti da ću vam pisati o ovome! Ali u ovoj situaciji odlučio sam da nemam moralno pravo šutjeti. Iskreno vjerujem da smo objavom rata Ukrajini svi napravili monstruoznu i nepopravljivu grešku! Stoga, od danas pa nadalje, smatram svojim unutarnjim uvjerenjem i obvezom učiniti sve moguće i nemoguće da se ovom ludilu stane na kraj!" stoji u navodnom e-mailu.