MISLAV Kolakušić je najveće iznenađenje ovih izbora. Osvojio je jedan mandat te ulazi u Europski parlament, zajedno s po četiri zastupnika iz HDZ-a i SDP-a te po jednim zastupnikom s liste Hrvatskih suverenista, Živog zida i Amsterdamske koalicije.

Drugi po preferencijalnim glasovima

Kolakušić, koji je prema predizbornim anketama osvajao oko 4 do 5 posto glasova, sam je tvrdio kako će osvojiti puno više te da njegova istraživanja pokazuju kako bi mogao imati preko osam posto, što je gotovo i dostigao. Prema neslužbenim podacima Državnog izbornog povjerenstva u ponedjeljak u 4.30 ujutro, za Kolakušićevu listu glasalo je 84.764 ljudi, odnosno osvojio je 7,89 posto glasova.

Osim toga, dobio je, uz Ružu Tomašić, najviše preferencijalnih glasova - 68,882.

On sam sinoć nije htio ništa komentirati. Kako nam je kratko javio, večer provodi s obitelji te će se o rezultatima oglasiti danas tijekom dana.

Tko je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, predsjednik udruge Antikorupcija, nositelj nezavisne liste na izborima i novi predstavnik Hrvatske u Europskom parlamentu?

Kolakušić je rođen 1969. godine u Zagrebu gdje se i školovao. Pravni fakultet završio je 1997. godine te je radio na Trgovačkom, Općinskom, Županijskom i Upravnom sudu dok 2011. godine nije postao sudac Trgovačkog suda.

Kritizirao Zakon o predstečajnim nagodbama, sud mu oduzeo predmet

Dvije godine kasnije počeo je njegov javni angažman koji će mu donijeti simpatije javnosti te nadimak sudac pravednik, ali i zamjerke unutar struke. Nakon što je Zakon o predstečajnim nagodbama donesen, Kolakušić je stopirao predstečajni postupak tvrtke Dalekovod te se javno usprotivio Zakonu nazvavši ga protuustavnim. Njegov zahtjev za ispitivanjem ustavnosti tog Zakona je odbačen, a slučaj Dalekovod mu je oduzet. No Kolakušić je nastavio javno govoriti o štetnostima ove prakse. Zakon o predstečajnim nagodbama je tada usporedio sa Zakonom o pretvorbi i privatizaciji rekavši da je "to što se događa veća pljačka negoli što su bile pretvorba i privatizacija".

Jutarnji list tada je napao suca Kolakušića, pišući o njemu da voli slikati mlade djevojke i da mu predmeti dugo stoje u ladici.

Ovršni sustav nazvao nakaradnim

Osim ovog Zakona, Kolakušić je kritizirao i Ovršni zakon te najavljene promjene. Tijekom cijele 2017. godine Kolakušić je upozoravao na posebnosti hrvatskog ovršnog sustava unutar kojeg javni bilježnici imaju ovlasti provođenja ovrhe temeljem računa.

"Moderna Europa takav ovršni sustav uopće ne poznaje. Niti jedan sustav ne poznaje ovrhu direktno temeljem računa, već je ovrhovoditelj dužan zahtijevati izdavanje platnog naloga pred redovnim sudom", rekao je Kolakušić prošle godine upozoravajući da ove prakse pogoduju pojedincima na teret ili štetu cijelog društva.

"Mijenjamo Zakon o udrugama, izbacujemo žig, idemo u izmjene Zakona o upravnim sporovima, a o jednoj ovako krucijalnoj stvari, kojom je zahvaćeno milijun građana RH, godinama se ništa ne poduzima, iako se cijelo vrijeme ukazuje da je taj sustav nakaradan i, nažalost, protiv vlastitog naroda", izjavio je Kolakušić u ožujku 2017. godine.

Bio među 11 kandidata za suca Ustavnog suda

Kad je u lipnju 2017. godine Odbor za Ustav utvrdio listu za upražnjavanje triju slobodnih mjesta za suce Ustavnog suda, među 11 kandidata našao se i Kolakušić. Tom prilikom skupio je podršku 12 tisuća ljudi okupljenih u inicijativi Podrška Mislavu Kolakušiću za suca Ustavnog suda.

"Jedini izlaz u rješavanju teške situacije suvremene hrvatske stvarnosti nalazim u vraćanju na početak, u Ustavu RH i njegovoj primjeni i tumačenju u interesu svih građana, a ne u interesu uskog kruga pojedinaca", stajalo je u Kolakušićevoj prijavi za Ustavnog suca. Istaknuo je da je nedopustivo kako su gospodarsko-politički događaji doveli do munjevite propasti hrvatskog gospodarstva koja je uzrokovala tešku materijalnu situaciju velikog broja hrvatskih građana.

"Zamišljam kako bi Hrvatska danas izgledala da je Ustavni sud RH sve ove godine imao hrabrosti obavljati svoju temeljnu zadaću, a to je ocjena ustavnosti zakona, te ukinuo zakone o pretvorbi i privatizaciji, Ovršni zakon, Zakon o predstečajnim nagodbama na hrvatski način, kao i druge zakone kojima je naše postalo nečije", naglasio je Kolakušić tada.

No Kolakušić nije izabran za novog suca Ustavnog suda. Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskom saboru je predložio za izbor Miroslava Šeparovića, Matu Arlovića i Gorana Selanca.

Otvoreno je kritizirao i Lex Agrokor

Mjesecima prije i nakon donošenja Lex Agrokora Mislav Kolakušić je u svim javnim medijima upozoravao na protuustavni karakter samog Zakona, ali i na skandalozan način njegovog donošenja u proceduri koja nije zabilježena ni u jednoj pravnoj i demokratskoj državi. U više desetaka intervjua pojašnjavao je nadležnim institucijama svu nakaradnost dotičnog Zakona, no bez reakcije.

Zaradio ukor Sudačkog vijeća

No unatoč određenoj popularnosti koju uživa u javnosti, krajem 2017. godine Sudačko vijeće Visokog trgovačkog suda donijelo je odluku da je Kolakušić povrijedio Kodeks sudačke etike tvrdeći da njegovi istupi u javnosti "nemaju obilježja stručnih javnih istupa, već su obilježeni senzacionalističkim i populističkim izjavama".

Stegovni postupak protiv Kolakušića pokrenuo je predsjednik Trgovačkog suda Nino Radić. Sudačko vijeće odlučilo je kako je Kolakušić povrijedio članak Kodeksa sudačke etike jer je na Indexu i na N1 Televiziji komentirao svoje izuzeće u stečajnom postupku i postupku o Agrokoru koji se vodio na Trgovačkom sudu.

Naime, u travnju pretprošle godine Trgovački sud udovoljio je zahtjevu Konzuma da se suca Kolakušića izuzme iz stečajnog postupka protiv Konzuma koji je pokrenut temeljem prijedloga tvrtke Ovum.

Bio je to presedan s obzirom na to da je Konzum zatražio izuzeće s obrazloženjem da je Kolakušić svojim javnim istupima i postupanjima potvrdio svoju pristranost u izvršavanju sudačke dužnosti. Rješenje o izuzeću donio je predsjednik Trgovačkog suda Radić. To je rješenje Kolakušić komentirao na N1 Televiziji te na portalu Index, što mu je Radić uzeo za krimen.

Udruga protiv korupcije

U međuvremenu je osnovao udrugu protiv korupcije, a uzor mu je Rumunjska koja je pokrenula postupke protiv više od 30 tisuća ljudi, ali i Srbija gdje se sumnjiva imovina oduzima i prodaje već u prvostupanjskim sudskim postupcima.

"Da bismo promijenili naše društvo, moramo djelovati na dvije platforme: civilno-društvenoj i političko-društvenoj. Bez uključivanja građana u civilno-društvene promjene koje su moguće kroz udrugu, nema ni političkih promjena, morate dati mogućnost građanima koji su razočarani u politiku da se uključe. Od današnjeg dana, kada udruga prelazi iz virtualnog u pravi fizički oblik, bit ću u potpunosti uključen", najavio je za Media servis.

U travnju je najavljivao da će njegova lista dobiti tri mandata, govoreći kako oni koji su dosad predstavljali Hrvatsku u Europskom parlamentu nisu dobro radili svoj posao.

"Ništa novca nije povučeno. Još bi se 20 godina ispitivala Nutella, mi moramo pokazati da smo snažni, a mi smo tamo neki pekmezavi i cmoljavi, moramo zahtijevati da tražimo svoje pravo", rekao je. 

Napadi kolega

Kolakušićeva kampanja nije prošla bez žestokih napada njegovih kolega s hrvatskih sudova. 

Primjerice, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić izjavio je kako je sudac Mislav Kolakušić ozbiljan problem hrvatskog sudstva.

"On se flagrantno bavi politikom, to je čovjek koji donosi stavove o predmetima koji su u tijeku, on komentira, on ocjenjuje predmete, osnovao je jednu parapravosudnu udrugu koja zaprima prijave protiv korupcije, onda on gleda je li prijava osnovana, on koji nije radio nikada u kaznenom predmetu, nije donio ni jednu kaznenu presudu, onda on procjenjuje je li osnovana prijava po njegovom stručnom mišljenju i onda to šalje DORH-u. Radi izvide, stavio se na mjesto tijela kaznenog progona, to je nedopustivo", rekao je Turudić.

Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa je upozoravao kako Kolakušić ima priliku boriti se protiv korupcije u 276 aktivnih parnica koje su otvorene pred njim, ali kako to nije napravio. Kolakušić je naknadno najavio da će podnijeti zahtjev saboru za razrješenje Sesse s dužnosti predsjednika Državnog izbornog povjerenstva zbog pristranosti.

Predsjednik zagrebačkog Trgovačkog suda Nino Radić tvrdio je kako Kolakušić "potpuno svjesno i namjerno daje neistinite izjave" te da je njegov "nastup u jeku kampanje za EU parlamentarne izbore usmjeren isključivo na dobivanje političkih bodova".

Udruga hrvatskih sudaca (UHS) priopćila je da politička aktivnost suca Mislava Kolakušića sadrži neistine kojima manipulira javnošću i zloupotrebljava to što javnost nema detaljna znanja o djelovanju sudbenog sustava.

Etičko povjerenstvo nije utvrdilo da je povrijedio Kodeks širenjem neistina o članovima Državnog izbornog povjerenstva.

Kraj sudačke karijere

Postavilo se i pitanje smije li se on kao sudac uopće baviti politikom. Naime, Zakon o sudovima sucima zabranjuje politički angažman. Članak 90. tog Zakona kaže: "Sudac ne smije biti član političke stranke niti se baviti političkom djelatnošću."

Kolakušić je u međuvremenu najavio da završava svoju sudačku karijeru, rekavši da uz sudačku funkciju ne ide politička. 

"Prestajem s funkcijom s danom kada stupim na dužnost u EU parlamentu. Političar je isključivo ona osoba koja obnaša političku funkciju, sve ostalo je pravo govora, a ne vršenje političke dužnosti. Političku dužnost možete vršiti jedino ako za to dobijete mandat", rekao je. 

"Radikalna rješenja"

Kao predsjednik udruge Antikorupcija, najavljivao je "radikalna i efikasna rješenja za rješavanje problema korupcije u pravosuđu i prekomjerne državne potrošnje".

Između ostalog, zalagao se za ukidanje funkcije predsjednika suda u kojoj vidi izvor korupcije u pravosuđu, s obzirom na to da se s te pozicije može vrlo uspješno manipulirati dodjelom sudskih predmeta, a time i utjecati na ishode sudskih sporova.

Građanima, kaže, nudi program koji bi nakon parlamentarnih izbora rezultirao osnivanjem nove, nekontaminirane državne antikorupcijske agencije, ali i spajanjem ministarstava pravosuđa i policije, radi učinkovita suzbijanja korupcije i organiziranoga kriminala.

"Hrvatska je izrazito neučinkovita u borbi protiv korupcije, na samome smo dnu Europske unije, a sva istraživanja pokazuju da više od 90 posto građana vjeruje da državom upravlja korupcija", govorio je u kampanji.

Tvrdio je da će "iznimno malo" potrošiti na izbornu kampanju, a kako je pojasnio, radi se o 200 tisuća kuna, što je, kako je rekao, trećina njegove imovine. 

Htio je i nadgledati izbore na kojima sudjeluje. DIP ga je odbio.

Premijer, ministar pravosuđa i policije

Najavio je i kandidaturu na izborima za predsjednika Republike. 

"Prvo postajem europarlamentarac, kao takav kandidirat ću se na predsjedničkim izborima i pobijediti", kazao je Kolakušić. Objasnio je kako su za njega izbori za  Europski parlament dio cjelokupnog projekta skupa s predsjedničkim i parlamentarnim izborima na kojima njegova lista, kako je rekao, ide na pobjedu.

U javnosti je posebno odjeknula njegova izjava o preuzimanju triju dužnosti.

"Ja ću preuzeti poziciju ministra pravosuđa i policije i bit ću volonter premijer", kazao je, nakon čega su uslijedile optužbe za diktaturu u nastajanju.

Kritike o diktaturi

Odgovorio je na te kritike.

"Svi oni koji takvu organizaciju borbe protiv korupcije dovode u vezu s diktaturom samo pokazuju zastrašujuću razinu nepoznavanja temeljnih odrednica društveno-političkoga uređenja modernih demokracija. Dovesti ujedinjenje ministarstava pravosuđa i policije u vezu s diktaturom i govoriti da se radi o spajanju nespojivih grana vlasti ukazuje na težak stupanj opće neinformiranosti", rekao je.

Naveo je kako Hrvatska ima 30 ministarstva od kojih se neka nazivaju ministarstvima, a neka središnjim državnim uredima kako bi se prikrio njihov stvaran broj. 

"Postavlja se pitanje kakvi su to diktatori u drugim državama Europske unije koji imaju samo 10 ministarstva. Odgovor na to pitanje nameće se sam po sebi - veliki! Pa svaki njihov ministar uzurpira vlast iz nekoliko naših ministarstva", kazao je prije deset dana Mislav Kolakušić, novi hrvatski eurozastupnik.