KARDINAL Josip Bozanić bio je od 1997. godine zagrebački nadbiskup, ali nikad nije postao pretjerano omiljen ni među svojom pastvom, a ni među građanima. Bozanić se nikad nije doista povezao ili srodio sa Zagrebom, on nije bio jedan od onih crkvenih velikodostojnika, poput aktualnog pape Franje, koje se moglo susresti u gradskom prijevozu.

Danas je objavljeno da će povučenog i karizmatičnog Bozanića na poziciji zagrebačkog nadbiskupa naslijediti monsinjor Dražen Kutleša, koji je trenutno nadbiskup splitsko-makarski. 

Dražen Kutleša predstavljen kao Bozanićev nasljednik

Kutleša, koji je lani u listopadu izabran za novog predsjednika HBK na petogodišnji mandat, 73-godišnjeg Bozanića trebao bi naslijediti kad Bozanić navrši 75 godina. Po pisanju medija, papa Franjo odredio ga je za nadbiskupa koadjutora nakon procesa u sklopu kojega se povjerljivo ispituje kandidate koji odlaze u Rim, gdje ih Papa u konačnici odobrava i potvrđuje.

>> Ovo je nasljednik kardinala Bozanića. Obratio se javnosti

Budući zagrebački nadbiskup rođen je u Tomislavgradu u Bosni i Hercegovini 25. rujna 1968. Poslije osnovne škole, koju je pohađao u Prisoju, išao je u sjemenište i završio Klasičnu gimnaziju Ruđer Bošković u Dubrovniku 1987. 

Završio je filozofsko-teološki studij na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu, na kojem je 1993. diplomirao. Godine 1994. postigao je bakalaureat pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Svećenik postao 1993., biskup 2011. godine

Za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaređen je 29. lipnja 1993. u Prisoju. Godine 1995. upisao je poslijediplomski studij kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Urbaniana u Rimu, gdje je magistrirao 1997. i doktorirao 2001.

Od 1993. do 1995. bio je župni vikar u mostarskoj katedrali i katehist u srednjim školama. Od 1998. do 2006. obnašao je službe vicekancelara u biskupijskoj kuriji, župnog upravitelja u Grudama, predavača kanonskog prava na Teološkom institutu u Mostaru te člana zbora savjetnika i svećeničkog vijeća.

Od 2006. do 2011. bio je djelatnik Kongregacije za biskupe u Vatikanu. Od 2010. je vanjski suradnik Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenta.

Papa Benedikt XVI. imenovao ga je 17. listopada 2011. za biskupa koadjutora Porečke i Pulske biskupije. Biskupsko posvećenje primio je 10. prosinca 2011. u Eufrazijevoj bazilici u Poreču. Za biskupsko geslo izabrao je riječi iz Psalma 31: "U Tebe se, Gospodine, uzdam." Dijecezanskim biskupom Porečke i Pulske biskupije imenovan je 14. lipnja 2012. godine.

Franjin kadar

Za splitsko-makarskog nadbiskupa koadjutora imenovao ga je papa Franjo 11. srpnja 2020. Otad Porečkom i Pulskom biskupijom upravlja kao apostolski upravitelj. Upravljanje Splitsko-makarskom nadbiskupijom preuzeo je 13. svibnja 2022. u splitskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Riječ je o jednoj uzornoj crkvenoj karijeri, od Sarajeva preko Vatikana do provincijskih biskupija, pa iz njih do Kaptola. Kutleši se u budućnosti, ako bude dobro odigrao, vjerojatno smiješi i kardinalski grimiz. Umješnost je dokazao i kada je izabran za predsjednika Hrvatske biskupske konferencije. Bozanić na tu vrstu podrške među kolegama odavno nije mogao računati.

Za prvog predsjednika HBK izabran je zagrebački nadbiskup i metropolit, kardinal Franjo Kuharić. Službu predsjednika HBK u dva je mandata, od 1997. do 2007., obnašao zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić. Godine 2007. za predsjednika HBK izabran je tadašnji đakovačko-srijemski biskup Marin Srakić, a 2012. za predsjednika je izabran zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Hrvatsku biskupsku konferenciju čine 17 (nad)biskupija koje tvore četiri metropolije, Zagrebačku, Splitsku, Đakovačko-osječku i Riječku, te jedna samostalna Zadarska nadbiskupija i Vojni ordinarijat.

Mediji još 2018. najavili njegov uspon

Mediji su još 2018. pisali da je Kutleša "Papin čovjek" koji treba naslijediti Bozanića. Tada je bio "relativno nepoznat nadbiskup", ali je imao "nevjerojatan životopis". U svakom slučaju, pomoglo mu je ratno iskustvo iz BiH, kao i boravak u Vatikanu. Smatra ga se Franjinim kadrom, nesklonim oštrim nacionalističkim istupima. Nešto kao anti-Košić.

To ne znači da ga ne more standardni izazovi suvremenog katoličanstva. Kutleša se tako nedavno žalio na komercijalizaciju Božića.

>> Nadbiskup Kutleša: Orašar je stvarno super lik, ali ne može zamijeniti jaslice

Brine ga komercijalizacija Božića

"U ovo božićno vrijeme druženja s obitelji i prijateljima proslave se sve više odvijaju u javnim prostorima na božićnim sajmovima, parkovima, na otvorenom s mnoštvom ukrasa, nakita, blještavila, potrošnje i užurbanosti", rekao je mons. Kutleša na božićnoj misi u Splitu.

"Mogli bismo reći da je moderni svijet oteo naš sveti blagdan i učinio ga komercijalnom noćnom klimom. Vrijeme zahvalnosti i radosti ustupa mjesto vremenu natjecanja, zavisti, pohlepe i na kraju ogorčenosti jednih prema drugima", poručio je mons. Kutleša.

Ponekad istupa u introspektivnom, kritičnom ključu. Na proslavi blagdana Male Gospe i Dana grada Solina 2020. Kutleša je održao propovijed u kojoj je prozvao licemjerje vjernika.

>> Novi splitski nadbiskup: Mi Hrvati, tvrdimo da poštujemo Boga, a ponašamo se suprotno

"Mi Hrvati se toliko puta dičimo da poštujemo obitelj, svoj dom, Boga, a ponašamo se sasvim suprotno od toga. Uglađeni smo na van, a iznutra agresivni i grubi. Zar ne bismo u svojoj obitelji trebali pokazivati najblaže i najbolje lice, a ne nasilno i grubo? A prema onima koje ne poznajemo smo ljubazni", rekao je.

"Koliko dijalogiziramo u obitelji? Koliko smo koncentrirani samo na sebe ili želimo čuti i vidjeti drugoga? Kao što svaka majka poznaje potrebe svoje djece, tako naša nebeska majka Marija vidi naše potrebe, samo mi često želimo ono što nam šteti, a ne ono što nam istinski treba", poručio je tada Kutleša.

Blizak s mostarskim biskupom u mirovini Ratkom Perićem, koji ne priznaje ukazanja u Međugorju

Kutlešu je zaredio, između ostalih, mostarski biskup Ratko Perić, inače veliki protivnik priznanja ukazanja u Međugorju. Kutleša je priredio monografiju Ogledalo Pravde - Biskupski ordinarijat Mostar o navodnim ukazanjima i porukama u Međugorju, izdanu u Mostaru 2001. godine, a i kasnije je surađivao s Perićem. Ustrajno se uspeo do biskupske pozicije i sada je nastavio taj uspon.

S vlastima Kutleša već dobro surađuje. S premijerom Andrejem Plenkovićem je 2017. u zgradi biskupije u Poreču potpisao ugovor o darovanju nekretnine, odnosno darovnicu za Vilu Idolu u Puli s pripadajućom gospodarskom zgradom i zemljištem, u kojoj će biti smješteni biskupijski uredi.

Riječ je o sveukupno 5016 četvornih metara ukupne vrijednosti nešto više od 19.7 milijuna kuna na adresi Veruda 63.

Nahvalio Plenkovića: "Vlada je prepoznala jednu veliku stvar"

"Naša Crkva njeguje hrvatske vrijednosti, naš identitet, našu kulturu, našu baštinu. Okuplja naše ljude i stoga na ovaj način mislim da u jednom primjerenom obliku rješavamo pitanje za koje se već desetljećima nastoji naći rješenje", rekao je Plenković, dodavši da je ovo dobra poruka na tragu vladine politike.

Tadašnji porečki i pulski biskup, mons. Dražen Kutleša, kazao je kako na darovnicu gledaju kao na jednu veliku stvar koju je vlada prepoznala. Njome je ispravljena nepravda prema biskupiji jer, podsjetio je, pulska biskupija postoji od 6. stoljeća. "Već 70 godina nastojalo se riješiti pitanje biskupijskih ureda u Puli jer više od trećine vjernika biskupije živi u Puli. Mnogi su vjernici to tražili", naglasio je biskup Kutleša.

Kutleša nema imidž tvrdolinijaša i Franjin je izbor, pa se može očekivati da će više sličiti svom kolegi Mati Uziniću. Pred sobom ima i izazov upoznavanja sa Zagrebom, u kojem bi mogao provesti ostatak života. Zapravo ima priliku za iskorake nakon suzdržanog Bozanića.