DA JE MISTERIOZNI incident koji je u ponedjeljak izazvao curenje stotina tisuća tona plina na četiri mjesta iz plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 izazvan eksplozijama, prilično je očito. No dok gledamo fotografije i snimke plina koji suklja na površinu Baltičkog mora, i dalje ne znamo što, i još važnije, tko ih je izazvao.

Na temelju onoga što dosad znamo, možemo reći da postoje dvije realistične teorije, ako isključimo mogućnost nesreće koja se zaista čini previše nerealnom da bismo je uopće uzimali u obzir. 

Jedna je, najjednostavnije rečeno, da je plinovode raznijela Rusija. Druga je da ih je raznio SAD ili netko od njegovih europskih saveznika, uključujući samu Ukrajinu - iako je SAD zasigurno tehnički sposobniji za ovako zahtjevnu operaciju sabotaže. Dakle, dva ključna faktora su motiv i kapacitet za ovakav napad.

Iako je krivca u ovom trenutku nemoguće definitivno utvrditi, možemo sagledati motive koje bi jedna i druga strana mogle imati za sabotažu ovih europskih plinovoda, kao i indicije koje idu u prilog teoriji da stoje iza nje. 

Europska unija je ovaj incident već proglasila sabotažom i bacila sumnju na Rusiju, koja takve optužbe odbacuje kao “predvidljive i glupe” i zauzvrat optužuje SAD. Curenje je locirano u isključivim gospodarskim pojasevima Danske i Švedske, ali neposredno izvan njihovih teritorijalnih voda, što opet upućuje na namjeru da se sabotaža ne izrodi u napad na njihov teritorij.

"Rezultat namjernih, bezobzirnih i neodgovornih činova sabotaže"

"Sve trenutno dostupne informacije pokazuju da je ovo rezultat namjernih, bezobzirnih i neodgovornih činova sabotaže", oglasio se i NATO.

Sjeverni tok je prije rata bio glavni pravac za Rusiju unosnog izvoza, a za Njemačku i ostatak Europske unije vitalnog uvoza plina. Sjeverni tok 2 trebao je povećati taj izvoz i učvrstiti europsku ovisnost o ruskom plinu, a u isto vrijeme smanjiti količinu izvoza preko Ukrajine te tako dodatno ekonomski oslabiti zemlju koja se odmetnula od povijesnog patronata Moskve.

Ideja da bi Rusija uništila svoju zlatnu koku tada bi bila apsurdna. No situacija se otada drastično promijenila, prije svega zbog sankcija kakvima se ruski predsjednik Vladimir Putin sigurno nije nadao kad je odlučio napasti Ukrajinu. 

>> Zašto bi Putin želio raznijeti Sjeverni tok?

A kako piše britanski Telegraph, sabotaža plinovoda zvuči kao da dolazi iz Putinovog priručnika o izazivanju panike, eskalaciji i usmjeravanju događaja. Naime, njegova kalkulacija za pobjedu u ratu očito počiva na pretpostavci da će skok cijena plina i, posljedično, troškova života u Europi, u konačnici okrenuti situaciju u njegovu korist.

Cijena plina opet raste, što koristi Rusiji

Uostalom, cijene plina u Europi padale su zadnja četiri dana, unatoč tome što je Sjeverni tok zatvoren već mjesec dana. A onda su jučer, nakon vijesti o nevjerojatnoj sabotaži Sjevernog toka, porasle za 20 posto. U Velikoj Britaniji porasle su za 33 posto. 

To što se incident sa Sjevernim tokom dogodio dan prije nego što je u pogon pušten Baltički plinovod, koji će dostavljati plin iz Norveške za Poljsku, čini se previše neobičnom podudarnošću da bi bila slučajnost. Iz jedne perspektive, mogli bismo spekulirati da se Zapad odlučio riješiti Sjevernog toka čim je dobio alternativu. 

No iz druge perspektive, Rusija je možda odlučila uništiti Sjeverni tok kao upozorenje Norveškoj, Poljskoj i Europi u cjelini da može istu stvar napraviti s Baltičkim plinovodom. Posebno je zanimljivo to što je mjesto detonacije Sjevernog toka vrlo blizu rute Baltičkog plinovoda. 

Dakle, iz tog bi kuta gledanja uništenje Sjevernog toka moglo biti još jedan signal da je Moskva spremna na dramatičnu eskalaciju, uz već uobičajene prijetnje nuklearnim oružjem. Europa će bez ruskog plina vjerojatno nekako pregrmjeti ovu zimu - ali ako usto ostane i bez onog norveškog, situacija će postati neizdrživa.

"Norveška vlada mora shvatiti da je sada daleko najvažniji strateški objekt u cijeloj Europi uvoz energije ili plina iz Norveške. Ako bi se te isporuke smanjile ili zaustavile, to bi izazvalo potpunu energetsku krizu u Europi", komentirao je časnik Kraljevske norveške mornarice, komodor Tor Ivar Strommen, za Reuters.

>> Kako ćemo saznati što se dogodilo sa Sjevernim tokom?

Norveški plinovodi i druga podvodna infrastruktura potencijalna meta

Uostalom, plinovodi nisu jedina potencijalna meta zbog koje Europa sad mora brinuti. Velika Britanija već dugo izražava strah da bi ruske podmornice u Atlantiku i Sjevernom moru mogle prekinuti podmorske kabele ključne za internet, piše Politico. 

Iako nijedan plinovod nije bio u uporabi u vrijeme podvodnih eksplozija, oba su bila napunjena plinom koji sada nekontrolirano istječe u Baltičko more.

Sjeverni Tok 2, podsjetimo, nikad nije pušten u pogon zbog ruske invazije na Ukrajinu, dok je dotok plina za Europu kroz Sjeverni tok 1 do daljnjeg zaustavljen krajem prošlog mjeseca. Šanse da Sjeverni tok 2 ikad bude otvoren ionako su bile prilično niske budući da bi Njemačka za to trebala iz temelja promijeniti oštri stav koji je zauzela prema Rusiji 24. veljače. 

Službeno opravdanje ruskog plinskog giganta Gazproma tada je bio kvar, odnosno curenje ulja iz posljednje aktivne turbine u kompresorskoj stanici Portovaja, ali Gazpromov njemački partner Siemens na to je odgovorio da to “nije tehnički opravdan razlog za zaustavljanje rada” te da ni “ranije događaji ovakvog tipa nisu dovodili do obustave plina”.

Rusija je dotok plina kroz Sjeverni tok 1 smanjivala postupno kroz posljednjih nekoliko mjeseci - prvo na 40%, pa na 20%, a na kraju na nulu, svo vrijeme tvrdeći da zbog sankcija nije u mogućnosti riješiti tehničke probleme na turbinama. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij još je u srpnju optužio Rusiju da vodi “otvoreni plinski rat protiv ujedinjene Europe”.

Četiri moguća ruska motiva

Emma Ashford, stručna suradnica Stimsonova centra, američkog nevladinog instituta i kolumnistica lista Foreign Policy, u svojoj je analizi na Twitteru navela četiri moguća objašnjenja zašto bi Rusija izvela ovu sabotažu.

1. “Putin signalizira da može oštetiti europsku energetsku infrastrukturu po želji i da bi to mogao učiniti u budućnosti. Uklapa se s eskalacijom posljednjih nekoliko dana, ali ne i s dosadašnjim ruskim oprezom u vezi s napadima izvan Ukrajine.
2. Putin veže ruke sebi i svakom budućem ruskom vođi otežavajući odustajanje od rata u Ukrajini, čak i usprkos zapadnim ustupcima. To se prilično dobro poklapa s izborom Rusije da održi referendum o aneksiji u Ukrajini. 
3. Putin stvara višu silu: pravni temelj za izbjegavanje tužbi protiv Gazproma zbog neisporuke plina Europi. U svakom slučaju zgodno.
4. Iza ovoga stoji Rusija, ali ne Putin (odnosno, jastrebovi su ovo izveli da spriječe samog Putina da odstupi). Prilično nevjerojatno.”

A što s teorijom da je iza sabotaže Amerika? Nju je, očekivano, vrlo brzo iznijela sama Moskva. Tako je rusko ministarstvo vanjskih poslova danas izjavilo da su se puknuća plinovoda Sjeverni tok, koja su uzrokovala istjecanje plina kod obala Danske i Švedske, dogodila na području koje je "u potpunosti pod kontrolom" američkih obavještajnih agencija.

Glasnogovornica ministarstva Marija Zaharova izjavila je da se incident dogodio u “trgovinskim i gospodarskim zonama Danske i Švedske" te da su "to zemlje koje su potpuno pod kontrolom američkih obavještajnih službi", u skladu s uobičajenim ruskim narativom da Europska unija nije ništa drugo nego američka kolonija. 

Biden u veljači: Ako Rusija napadne, neće više biti Sjevernog toka 2

Zaharova je na brifingu za medije također rekla da će od onesposobljavanja Sjevernog toka koristi imati SAD jer će moći povećati svoju prodaju ukapljenog prirodnog plina (LNG) europskim zemljama. 

Dodala je da će Washington morati "objasniti" sam sebe - referirajući se na komentar predsjednika Joea Bidena iz veljače da, pošalje li Rusija snage u Ukrajinu, "više neće postojati Sjeverni tok 2". Tu i još neke slične izjave američkih dužnosnika Kremlj i ruski mediji sad naveliko koriste kao dokaz da je SAD sabotirao Sjeverni tok.

Zanimljivo, istu teoriju propagira i najgledaniji američki voditelj Tucker Carlson s Fox Newsa, inače poznat po svojim proruskim stavovima zbog kojih ga i ruski režimski mediji rado puštaju u svojim emisijama. 

Međutim, kontekst u kojem je Biden tada zaprijetio sugerirao je američke sankcije operatoru plinovoda, a ne fizičko uništenje. 

Je li SAD mislio na sankcije ili na sabotažu?

Na to upućuje i formulacija koju je tada iskoristio glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price: “Ako Rusija na bilo koji način napadne Ukrajinu, neće biti napretka na Sjevernom toku 2. Neću ulaziti u pojedinosti. Radit ćemo s Njemačkom kako bismo osigurali da projekt ne ide dalje."

Njemačka je zaista zamrznula certifikaciju plinovoda neposredno prije početka vojne kampanje. U svakom slučaju, bilo bi čudno da je Biden čekao punih sedam mjeseci da ispuni svoju prijetnju, ako je zaista mislio na uništavanje plinovoda.

Ashford također odbacuje teoriju da je Amerika raznijela plinovod koji je, zajedno s Rusijom, izgradila njena saveznica Njemačka. Ukrajina je svakako imala motiv, dodaje, kao i Poljska i baltičke zemlje - ali ako bi bili otkriveni, a SAD bi ih zasigurno otkrio, reakcija bi bila ekstremno negativna.

"Vidimo da neki američki zastupnici pokušavaju za incidente okriviti Rusiju. Možda imaju bolji pogled s Capitol Hilla. Ali ako je tako, također su morali dan ranije primijetiti američke ratne brodove na području ruske infrastrukture”, napisalo je pak rusko veleposlanstvo u SAD-u na Telegramu.

Rusija priča o američkim brodovima u blizini, zapadni obavještajci o ruskima

“Ili vidjeti da tamo lete dronovi i helikopteri. Ili promatrati vježbe američke mornarice s podvodnim eksplozivima koje su se prije nekog vremena provodile na istom području", dodalo je ne navodeći dokaze za te tvrdnje: “Oni koji toliko razmišljaju o ovom incidentu zaboravljaju na glavno pitanje - tko ima koristi od puknuća cjevovoda? S naše strane, inzistiramo na sveobuhvatnoj i objektivnoj istrazi okolnosti ovog neviđenog napada na ruske plinovode.”

S druge strane, norveške vlasti su samo dan prije eksplozije pozvale na oprez zbog pojave neidentificiranih dronova u blizini naftnih i plinskih platformi. U srpnju je pak britanska Kraljevska mornarica izdala neobično konkretnu izjavu da je pratila ruske podmornice niz norvešku obalu.

A neimenovani zapadni obavještajci rekli su danas za CNN da su u blizini mjesta curenja plinovoda u ponedjeljak i utorak viđeni  pomoćni brodovi ruske mornarice napominjući da je nejasno jesu li imali ikakve veze s eksplozijama. Prošlog tjedna su nedaleko od istog područja viđene i ruske podmornice, rekao je jedan od obavještajaca.

Ni oni nisu predočili dokaze za te tvrdnje, tako da nam ostaje da sami odlučimo kojoj strani smo skloniji vjerovati - onoj koja je do 24. veljače uporno tvrdila da neće napasti Ukrajinu da bi onda napravila upravo to ili onoj drugoj.