Foto: SKDD/Hina/Ledo

KRAJEM prošlog tjedna tri su mirovinska fonda, AZ, Raiffeisen i PBZ CO, na dionicama Leda izgubila oko 200 milijuna kuna. Paniku na burzi izazvala su sporna jamstva za koje su mirovinci poslušno dizali ruke misleći da će Todorić vladati vječno, kao i neizvjesnost oko postizanja nagodbe. U slučaju stečaja, dioničari su zadnji u redu naplate. I budući umirovljenici pretrpjet će štetu zbog gubitaka mirovinaca. Hoće li ih tužiti?

>> Mirovinci su na Ledu izgubili 200 milijuna kuna vaših penzija

>> Mirovinski fondovi pomagali Todoriću a sad se prave blesavi: Nismo imali svoje ljude

"Mirovine nisu ugrožene, U kontaktu smo s glavnim predstavnicima mirovinskih fondova. Oni su na vrijeme osjetili krizu u Agrokoru i na vrijeme se riješili većine dionica. Ovo što je ostalo je nešto malo dionica Leda i Belja", komentirao je Marko Pavić koji se ponaša kao da je glasnogovornik društava za upravljanje mirovinskim fondovima, a ne ministar hrvatske vlade.

Za ministra je to tek nešto malo dionica

Koliko je zapravo upućen, jasno je kad se vidi što je za ministra "nešto malo dionica". Tri mirovinska fonda su drugi, treći i četvrti najveći dioničari Leda. AZ fond ima 12 posto, Raiffeisen 6, a PBZ CO 3,8 posto dionica Leda.

Mirovinci su u dokapitalizaciji krajem 2012. kupovali Ledo po 8000 kuna. U petak je cijena dionice potonula na 505 kuna, a dan je završila na 604 kune. Mirovinci naplaćuju izdašne naknade za upravljanje, a zauzvrat ulažu u dionice čija se cijena, zahvaljujući propasti Ivice Todorića, ali i njihovom nemaru, strmoglavila padom cijene za devedeset posto.

Loša ulaganja su neminovna za svakog tko trguje na burzi, i jedno takvo ulaganje neće dovesti u pitanje isplatu mirovina, ali je ovo prava prilika da podsjetimo kako su mirovinci umjesto brige za povećanje vrijednosti svojim članovima pomagali u Todorićevim akrobacijama.

Sumnjiva dokapitalizacija Leda u kojoj su se posložili kao da su se dogovorili

Prije pet godina sudjelovali su u dokapitalizaciji Leda na način koji opasno podsjeća na kartel, kupujući dionice razmjerno udjelu mirovinaca na tržištu. Kako se to moglo dogoditi ako nije bilo dogovora, za koji nisu odgovarali? Kakva je šansa da su se baš slučajno tako posložili?

Novac od mirovinaca završio je izravno u Agrokoru, jer je Ledo time od Agrokora kupovao firme u susjednim zemljama koje su se bavile proizvodnjom smrznute hrane. Opravdanje je bilo da se ta djelatnost želi objediniti u jednoj kompaniji - Ledu.

Indexu odgovarali da nemaju predstavnike, a njihovi direktori bili u NO Leda

Predstavnici mirovinskih fondova u NO Leda nisu spriječili 19 milijardi jamstava, koja višestruko nadmašuju vrijednost te tvrtke. Kada je Index problematizirao ulogu Kristijana Buka i Srećka Žganeca u nadzornom odboru Leda - predsjednika uprave AZ Fonda i preminulog člana uprave Raiffeisen fonda - iz mirovinskih fondova su nam poslali neuvjerljiv odgovor kako oni nisu njihovi predstavnici.

Sjede li neki mirovinci u nadzornim odborima, "poslovne tajne" koje su im dostupne predstavljaju "poslovne tajne" i prema njihovim mirovinskim društvima, tako su nam odgovorili. Jamstva su im postala sporna tek kada je aktiviran Lex Agrokor pa su se odjednom probudili i napisali pismo Anti Ramljaku, tražeći da ih oslobodi jamstava koja kao nadzornici nisu problematizirali.

Ne treba zaboraviti da su mirovinci sudjelovali i u akrobacijama s Fondovima za gospodarsku suradnju. Njihova ulaganja nisu transparentno iskazana, no osim što je država preko HBOR-a davala novac za Todorićeve projekte, mirovinci su ulagali novac poreznih obveznika s ove "privatne" ulagačke strane. Novac će izgubiti i tu.

Hoće li ih netko tužiti?

Članovi mirovinskih fondova, budući umirovljenici, mogli bi tužiti fondove zbog činjenice da  njihovi predstavnici u Nadzornom odboru nisu djelovali odgovorno i savjesno, jer nisu stopirali  nerealno visoka jamstva. Prema Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima, članku 61., mirovinsko društvo odgovora svojim članovima za štetu koja je nastala njihovim propustom. U tužbi protiv mirovinaca, članovima bi sigurno pomoglo rješenje regulatora, Hanfe.

Jedini koji se za sada pobunio zbog jamstava je Dubravko Grgić, vlasnik Kreditne banke Zagreb, tražeći odgovornost uprave Belja smatrajući da je izdavanje jamstava bilo protuzakonito. Vodeći računa o budućim mirovinama, slično bi mogli pokušati i članovi mirovinskih fondova, tražeći odgovornost predstavnika mirovinaca zbog golemih jamstava.