AMERIČKI predsjednik Donald Trump smatra da bi Ukrajina trebala održati izbore, ustvrdivši kako Kijev "koristi rat kako ne bi održao izbore".

Kao odgovor na pozive, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman organizirati glasanje u roku od 90 dana, ali samo ako zapadni partneri pomognu osigurati sigurnost na biralištima, piše Euronews.

Izbori pod ratnim stanjem?

Prema važećim ukrajinskim zakonima, izbori se ne mogu legalno održati za vrijeme ratnog stanja, koje je na snazi od početka ruske invazije prije gotovo četiri godine. Zelenski je, međutim, pozvao parlament da pripremi zakonske izmjene koje bi to omogućile.

Istovremeno je zatražio pomoć zapadnih partnera, prvenstveno SAD-a, u osiguravanju sigurnosti glasanja. "Sada tražim, i to otvoreno izjavljujem, da mi SAD pomogne. Zajedno s našim europskim partnerima, možemo osigurati sigurnost potrebnu za održavanje izbora. Ako se to dogodi, Ukrajina će biti spremna provesti izbore u sljedećih 60 do 90 dana", poručio je Zelenski.

Kako stoji Zelenski?

Volodimir Zelenski je 2019. godine odnio uvjerljivu pobjedu s više od 73% glasova u drugom krugu protiv tadašnjeg predsjednika Petra Porošenka. Ubrzo nakon toga, njegova stranka Sluga naroda osvojila je apsolutnu većinu na prijevremenim parlamentarnim izborima.

Tada mu je vjerovalo oko 80% Ukrajinaca, no ta je brojka do početka veljače 2022. pala na 37%. Nakon početka ruske invazije, povjerenje u predsjednika skočilo je na rekordnih 90%. Gotovo četiri godine kasnije, anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS), provedena ranije ove jeseni, pokazuje da Zelenskog i dalje podržava 60% građana.

Glavni protukandidati su mu - bivši šef vojske i šef obavještajaca

Prema drugoj anketi, koju je ovog tjedna objavio Info Sapiens, za Zelenskog bi na idućim predsjedničkim izborima glasalo 20,3% Ukrajinaca. Iako je to značajan pad u odnosu na 73% iz 2019., on i dalje ostaje najpopularniji kandidat i, prema istraživanju, odnio bi pobjedu.

Najbliži mu je bivši vrhovni zapovjednik oružanih snaga, general Valerij Zalužni, koji sada obnaša dužnost ukrajinskog veleposlanika u Ujedinjenom Kraljevstvu. General Zalužni, koji je vodio obranu Ukrajine od početka invazije do svibnja 2024., uživa podršku od oko 19% birača.

Ipak, usred medijskih nagađanja, Zalužni je početkom listopada jasno poručio da se ne namjerava kandidirati i da ne podržava održavanje izbora dok traje rat.

"Ne podržavam održavanje izbora tijekom rata. Svatko tko primi ponudu - navodno u moje ime - da se pridruži bilo kojoj inicijativi putem bilo koje organizacije treba to prijaviti tijelima za provedbu zakona", napisao je Zalužni na Facebooku, dodavši: "Ne stvaram nikakve stožere ili političke stranke i nemam nikakve veze s bilo kojom političkom silom".

Treći na popisu potencijalnih kandidata je šef ukrajinske vojne obavještajne službe (HUR) Kirilo Budanov, s podrškom nešto većom od 5%. Budanov nikada nije izrazio političke ambicije, a zbog uspješnih operacija koje vodi smatra ga se nezamjenjivim na trenutnoj poziciji.

Popularnost vojnih lica poput Zalužnog i Budanova pokazuje koliko su ukrajinskim biračima važni obrana zemlje i buduća vojna strategija.

Što žele Ukrajinci?

Unatoč političkim raspravama, velika većina Ukrajinaca ne želi izbore prije završetka rata. Prema istraživanju KIIS-a, samo 12% građana smatra da bi se izbori trebali održati usred invazije.

Nešto veći broj, 22%, podržava izbore nakon prekida vatre i uz sigurnosna jamstva, koja Ukrajina još nije dobila. Čak 63% Ukrajinaca vjeruje da bi se na birališta trebalo izaći tek nakon završetka rata.

Sam Zelenski je još u rujnu izjavio da se neće ponovno kandidirati nakon što rat završi. "Ako završimo rat s Rusima, spreman sam ne ići na drugi mandat jer to nije moj cilj - izbori", rekao je. "Jako sam želio u vrlo teškom razdoblju biti sa svojom zemljom, pomoći svojoj zemlji. Moj cilj je završiti rat."