Foto: Index, The Economist

UGLEDNI magazin The Economist u današnjem članku "Vapaj za partizanima – Gdje je politika ostala u 80-ima, ako ne i u 40-ima" analizira hrvatsku političku scenu.

Nije ni čudo da se obje stranke bave ideološkim pitanjima jer ako bi se bavile ekonomskim dostignućima, obje bi imale jako velik problem - zaključuje The Economist koji ističe kako političku situaciju u mnogočemu ilustrira papagaj Koki.

"Papagaj koki je mudra stara ptica. Pripadao je maršalu Josipu Brozu Titu, dogogodišnjem komunističkom vođi Jugoslavije, koji je umro 1980. godine. Koki živi na Brijunima, gdje je Tito provodio šest mjeseci u godini i gdje su vile i dalje rezervirane za hrvatske političare. Ako imaju sreće, turisti mogu čuti Kokija kako psuje na njih i uzvikuje "Tito, Tito, Tito", a da ima širi vokabular, sigurno bi uživao u otkrivanju najvećih državnih tajni, koji je zasigurno čuo", piše The Economist te dodaje kako je u Hrvatskoj 16. kolovoza započela nova predizborna kampanja koja najbolje pokazuje koliko je politika u Hrvatskoj ostala zamrznuta.

"Ključna pitanja u kampanji vrte se oko razgovora koje je prije par desetljeća slušao Koki", piše The Economist.

Kao primjer navode ubojstvo Stjepana Đurekovića i presudu Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču za njegovo ubojstvo.

SDP i HDZ - nema velike razlike

"Glavne hrvatske stranke, SDP i HDZ, žestoko se ne slažu oko toga što ova presuda znači. Zoran Milanović, šef SDP-a koji je do prošle godine bio premijer, žestoko se borio protiv izručenja dvojice sada osuđenih muškaraca, pa HDZ-ovi pristaše tvrde kako je štitio ljude koji su ubijali hrvatske nacionaliste. SDP-ovci uzvraćaju kako su ubojice bili tijesno povezani s Franjom Tuđmanom, prvim hrvatskim predsjednikom", stoji u članku.

The Economist napominje kako se sadašnje platforme tih dvaju stranaka ne razlikuju toliko koliko se razlikuje njihova povijest.

"SDP se poziva na antifašizam Titovih komunističkih partizana koji su se borili protiv nacista. U kontrastu, mnogi u HDZ-u se dive ustašama, nacističkom kvislinškom pokretu. Presuda u Njemačkoj dala je samo novi sloj njihovim sukobima oko povijesti. Još jedna točka sukoba je posjet HDZ-ovog ministra otkrivanju spomenika hrvatskom nacionalistu čije je dostignuće ubojstvo jugoslavenskog veleposlanika u Švedskoj 1971.", analizira The Economist.

"Sav taj folklor odvlači pozornost od važnih pitanja. Hrvatska politička scena mjesecima je u rasulu. Prošli izbori bili su u studenom no nastala koalicija predvođena HDZ-om pala je u lipnju zbog korupcijskog skandala oko nacionalne naftne kompanije. HDZ je tada smijenio svog vođu, koji je pustio ustašofilne elemente u središte stranke", piše Economist.

Novog šefa HDZ-a Andreja Plenkovića nazivaju umjerenim europarlamentarcem.
"Stranku želi odvući u centar i kaže kako ne voli populizam koji se širi Europom. Kada su u pitanju povijesna pitanja, kaže da Hrvatska treba trezvenu debatu oko zločina i ustaša i komunista".

Drže se prošlosti zbog groznih rezultata u sadašnjosti

"Jedan od razloga zbog kojeg se obje stranke drže prošlosti su njihovi poražavajući rezultati u sadašnjosti. SDP prate katastrofalni gospodarski rezultati dok su bili na vlasti, ekonomija se smanjivala četiri od pet godina. U godinama koje su prethodile, HDZ se proslavio korupcijom, a najnoviji skandal nije tu sliku nimalo popravio.

HDZ puzi za SDP-om i nijedna stranka neće osvojiti dovoljno mandata da samostalno formiraju većinu. Neki analitičari predviđaju veliku koaliciju iako Plenković ističe da ona nije opcija. Opsjednutost prošlošću možda objašnjava to što je u TV debati Milanović pokušao pridobiti HDZ-ove glasače ponosno otkrivajući da je njegov djed bio ustaša.

Takve taktike mnoge zgražaju. Boris Miletić je na čelu regionalne stranke koja vodi Istru, područja u kojem živi Koki. Turizam je glavna grana gospodarstva; za ovu godinu Miletić kaže kako je fantastična, možda i najbolja od rata. No tada se smrknuo. Govoreći o ustašama i prošlosti koja je uistinu sramotna, kaže: "Trebamo govoriti o budućnosti", i nabraja reforme koje su HDZ i SDP obećavali godinama: decentralizacija, racionalizaciju regija.

Nažalost, u Hrvatskoj glavne političke stranke nesposobne su napraviti išta osim papagajski ponavljati jedne te iste parole", zaključuje The Economist.