EUROPA bi trebala financirati pojačanu potrošnju na obranu izdanjem zajedničke obveznice, izjavio je danas talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, signaliziravši ponovo da bi financijski teret bio prevelik za talijanski državni proračun.

"Trebamo izdati europske obveznice za financiranje potrošnje na obranu", naveo je Tajani na konferenciji za novinare u sjedištu stranke Forza Italia u Rimu. Krajem siječnja ministar je izjavio kako Italija ne može izdvajati pet posto BDP-a za obranu, reagirajući na zahtjeve američkog predsjednika Donalda Trumpa da europske članice povećaju potrošnju.

"Moramo više ulagati, ali ne možemo doći do pet posto BDP-a. Ulažemo velike napore da dostignemo dva posto", dodao je Tajani. Zaduživanje je posebno osjetljivo pitanje za Italiju čiji je javni dug i u trećem tromjesečju prošle godine osjetno premašio vrijednost BDP-a, prema podacima Eurostata. Veći je bio samo u Grčkoj. 

Lani 23 članice NATO-a dosegnule željenih dva posto

Talijanski ministar vanjskih poslova založio se za izdavanje europske obveznice za potrebe financiranja obrane i u studenom. "Za nas su europske obveznice za obranu pozitivan izbor koji se mora provesti u djelo, a vidjet ćemo možemo li našu političku volju pretočiti u konkretnu odluku", napomenuo je Tajani u poljskoj prijestolnici nakon sastanka proširenog sastava Vajmarskog trokuta.

Vajmarski trokut regionalni je savez koji obuhvaća Francusku, Njemačku i Poljsku, a na sastanku u studenom pridružile su im se i Britanija, Španjolska i EU. Europska potrošnja na obranu, mjerena udjelom u BDP-u, iznosit će u ovoj godini 1.9 posto, u usporedbi s američkih 3.3 posto, procijenila je nedavno agencija S&P.

Lani su 23 od 32 članice dosegnule dva posto, iz NATO-vih smjernica, i to nakon što su posegnule dublje u džep. Ako se izdvajanja za obranu povećaju na pet posto BDP-a, to bi za EU značilo dodatna izdvajanja od čak 875 milijardi dolara godišnje, izračunala je agencija.

Socijalni rizici

Takvo povećanje zahtijevalo bi od vlada uštedu na drugim proračunskim stavkama, naglasili su, upozorivši da bi alternativa u vidu dodatnog zaduživanja vjerojatno značila snižene kreditne rejtinge.

Ako europske zemlje izjednače izdvajanja s američkih 3.3 posto BDP-a, to bi za EU značilo dodatni trošak od gotovo 600 milijardi dolara godišnje, prema podacima europskog statističkog ureda o BDP-u u 2023. godini.

Podizanje potrošnje na trenutni NATO-ov ponderirani prosjek od 2.67 posto BDP-a značilo bi za EU u cjelini dodatni trošak od 242 milijarde dolara godišnje, izračunali su. 

Političke posljedice smanjivanja socijalne potrošnje radi povećanja potrošnje na obranu vjerojatno bi bile značajne, naglasila je agencija. Moguće je rješenje izdanje zajedničkog duga, sugeriraju, a izdavatelji bi mogli biti Europski mehanizam za stabilnost, Europska investicijska banka i EU.