TALIJANSKI ministar unutarnjih poslova Giuliano Amato je u intervjuu za beogradski list "Večernje novosti" izjavio kako bi problem sjevernog dijela Kosova, u kojem Srbi čine većinu, trebalo pokušati riješiti na isti način na koji je riješen problem Trsta nakon drugog svjetskog rata.

Amato se tako poziva na situaciju koja je u području Trsta i okolice postojala neposredno nakon završetka rata, kada ga je Titova Jugoslavija smatrala dijelom svojeg teritorija, ali ga poražena Italija  - uz podršku zapadnih saveznika - odbijala predati, opravdavajući to željama većinskog talijanskog stanovništva u gradu.

Spor nije riješen ni Pariškim mirovnim ugovorom 1947. godine - kojim su Istra, Zadar i otoci postali dio Jugoslavije - nego je na tom području kao privremeno rješenje formiran tzv. Slobodni teritorij Trsta (STT), odnosno grad-država. Taj je entitet postojao samo na papiru, s obzirom da su tzv. "zonu A " (grad Trst) okupirali zapadni saveznici, a tzv. "zonu B" (Slovensko primorje i Istru) JNA. Spor je riješen tek Londonskim ugovorom kojim je STT 1954. godine formalno ukinut, a Italiji priznato pravo na Trst.

Amato drži da bi se sličnim rješenjem moglo odložiti definitivnu odluku o tome kakva će biti sudbina sjevera Kosova, dok za ostatak južne srpske pokrajine nema dileme. Upravo je Amato, bivši talijanski premijer i jedan od arhitekata Europskog Ustava prije tri godine prvi od zapadnih državnika izrijekom spomenuo mogućnost da Kosovo dobije "nadziranu i uvjetnu nezavisnost".

Rješenje pitanja sjevera Kosova bi, pak, bitno olakšalo rješenje pitanja statusa Kosova u cjelini, drži Amato i dodaje kako to pitanje "i potpuno bi bilo kontraproduktivno zabijati glavu u pijesak i praviti se da ga ne vidimo." Amato smatra kako "ne bi bilo ništa neobično ako bi Kosovsku Mitrovicu i ostatak sjevera Kosova stavili u poziciju u kakvoj je bio Trst posle drugog svjetskog rata." Na taj bi se način odložila definitivna odluka o sjevera Kosova na neko vrijeme, a vlasti u Prištini ne bi mogle odbiti takvo privremeno rešenje, kao ni poslije prihvatiti konačnu odluku, tvrdi talijanski ministar.

Amato, s druge strane, smatra da bi Srbija "imala sve razloge biti konstruktivna u tom procesu",  te dodao da postoje nekakvi 'jastuci' koji se moraju postaviti u svrhu postizavanja željenih rezultata.

"Ne radi se o tome da se Srbiji olakša gutanje gorke pilule gubitka Kosova, već joj se mora olakšati prihvaćanje stvarnosti da je Kosovo već izašlo iz stvarnosti Srbije. Ono nije pod njenom upravom, nije dio sustava vlasti i nije dio nijednog proračuna Srbije godinama. Kosovo je ostalo samo dio nostalgije za tzv. velikom Srbijom koje više nema. Nova Srbija više nema potrebu za tom nostalgijom već za budućnošću", tvrdi Amato.

"Srbija je u poziciji da se razvije veoma brzo, brže od svih u regiji, i da postane država koja igra ključnu ulogu u regiji. Tako će Beograd moći utjecati i na Kosovo. U međuvremenu Srbiji treba dati veoma jake garancije da će Srbi koji žive na Kosovu, odnosno vjerska i kulturna baština srpskog naroda biti maksimalno zaštićeni", smatra talijanski ministar.

Po mišljenju talijanskog državnika, ono što će na kraju spojiti Srbiju i Kosovo bit će njihov zajednički cilj - ulazak u Europsku Uniju.

R.R.