IGOR TABAK, analitičar portala Obris - obrana i sigurnost, kaže kako je priča o padu nepoznate vojne letjelice u Zagrebu "malo kompleksnija" no što se čini na prvi pogled.

"Hrvatska ima vrlo ograničene sposobnosti protuzračne obrane"

"Dakle, Hrvatska ima vrlo ograničene sposobnosti protuzračne obrane. Hrvatska ima relativno moderne radare, sredstva detekcije koja su, izgleda, detektirala ovu situaciju", govori Tabak i potom dolazi do ključnih pitanja - kako i čime djelovati.

"To je druga stvar. Kao što je taj dron jedan egzot iz Hladnog rata, muzejski primjerak tehnike visoke razine, strateške razine djelovanja, izrađen u vrlo malom broju primjeraka, nešto nestandardno, čudno, zapravo rijetko čak i u postavima velikih vojnih muzeja, tako je i naša protuzračna obrana opremljena jednako muzejski, MiG-ovima 21 koji, ako se ne varam, čak nakon dosta godina više ne djeluju noću pa se ni teorijski nisu imali zašto dizati", objašnjava naš sugovornik.

"To je bliže krstarećim raketama nego današnji dronovi"

Govorio je i o svojstvima letjelice.

"Svi spominju da je ovo dron, ali ovo nije dron u modernom smislu. Ovo je proizvod jedne druge, prošle ere, što se vojne tehnike tiče. To je dron koji ne nalikuje avionima ili helikopterima kao današnji dronovi, to je dron nastao modificiranjem raketne tehnike. Dakle, on je bliži krstarećim projektilima, krstarećim raketama, nego današnji dronovi", kaže nam Tabak.

"Prema tome, on se u zraku, u letu, ponaša potpuno drugačije od onoga što današnje standardne protuzračne obrane i razni sustavi za nadzor zračnog prostora uobičajeno gledaju. On po svojim karakteristikama više spada u proturaketnu nego protuzračnu obranu, a Hrvatska i niz zemalja u široj regiji za proturaketnu obranu nemaju ništa", ističe Tabak.

"Ovakav projektil mogla je oboriti baterija projektila Patriot"

Što je trebalo imati i je li uopće moguće reagirati na takav projektil?

"Moguće je, samo treba u Zagrebu imati aktivnu bateriju projektila Patriot na dignutoj razini uzbune i dežurstva, samo što to nećete naći u regiji. Dežurnog nećete naći ni u puno većim zemljama. Ovo je jedan bizaran, zastrašujući incident koji je po svim svojim karakteristikama neuobičajen, čudan, nestandardan i egzotičan", nabraja Tabak.

I opasan, primjećujemo.

"A mislim: kad vam padne nešto dugo nekoliko metara i teško nekoliko tona...", govori Tabak.

Zanima nas, konačno, je li netko trebao reagirati prije nego što je projektil stigao u Hrvatsku. Ipak je preletio države članice istog vojnog saveza.

"NATO savez centralizirano i umreženo radi nadzor zračnog prostora i njegovu obranu, kako od standardnih ugroza tako i proturaketno. Ovo tu je prilično zabrinjavajuća pojava po pitanju djelovanja tog sustava, a naročito po pitanju djelovanja proturaketnog štita kojeg se zadnjih godina tu i tamo spominjalo i oko čije je izgradnje i djelovanja Ruska Federacija svaki put imala prigovore s tvrdnjom da je to nešto veliko, ograničavajuće, zatvarajuće, a evo sad vidimo kako radi", izjavio nam je Tabak.

"Hrvatska se obrambenim pitanjima godinama nije bavila na odgovarajući način"

Pitali smo ga i smatra li da bi zbog ovog incidenta itko trebao barem ponuditi ostavku.

"Pa mislim da se Hrvatska puno, puno godina kroz puno raznih vlada nije bavila obrambenim pitanjima na odgovarajući način i mislim da se to tek djelomično promijenilo, bez obzira na retoriku pojedinih stranaka koje vole govoriti o radikalnim promjenama. One će tek doći, do njih ima još jako puno puta", zaključuje Tabak.

Kao što je poznato, sinoć nešto nakon 23 sata bespilotna je letjelica pala na zagrebačkom Jarunu, nedaleko od studentskog doma. Kasno jutros vlada je u priopćenju otkrila da su "sve nadležne službe uključene odmah po uočenju pada besposadne letjelice vojnog tipa koja je, prema dosad prikupljenim podacima, u hrvatski zračni prostor ušla iz smjera istoka prema zapadu, odnosno iz zračnog prostora Mađarske, brzinom od 700km/h na visini od 1300m". Ukrajinska i ruska strana negirale su odgovornost za incident.